e-Agencija

HAKOMetar

Procjenitelj troškova

Nositelj okvirnog programa (NOP)

GIS portal

Kalkulator privatnosti

Aplikacija ''Kviz''

Pregled tržišta

Korisnici: 

Još nemate otvoren račun?
ISO 9001:2008 - Upravljanje kvalitetom

Dosadašnje rasprave

Javna rasprava – Zajedničko korištenje DTK

Zagreb, 1.kolovoza 2006.

Hrvatska agencija za telekomunikacije poziva sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu oko Prijedloga postupka za izdavanje rješenja za korištenje slobodnog prostora u DTK.

U cilju rješenja problema vezano za način zajedničkog korištenja DTK, koji je doveo do kaotičnog stanja i ugrožavanja telekomunikacijskog prometa, Hrvatska agencija za telekomunikacije je izradila Prijedlog postupka za izdavanje rješenja za korištenje slobodnog prostora u DTK.

Procesi iznajmljivanja DTK sastavni su dio ovog prijedloga, uz koji je priložena također i prezentacija održana 20. lipnja 2006.g. u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u sklopu radionice „Telekomunikacijsko tržište i tehnološki trendovi“, te slike postojećeg stanja, kao prikaz negativnosti uzrokovanih dosadašnjom praksom.

Svoje komentare, primjedbe kao i prijedloge vezano uz navedenu problematiku možete uputiti na naš portal (slijedite upute) ili pisanim putem na adresu: Hrvatska agencija za telekomunikacije, Jurišićeva 13, 10 000 Zagreb, najkasnije do 31. kolovoza 2006.g, te se na taj način uključiti u javnu raspravu.

Materijali za raspravu:
  1. Prijedlog postupka za izdavanje rješenja za korištenje slobodnog prostora u DTK
  2. Dijagram toka procesa iznajmljivanja DTK u slučaju kad nije poznat vlasnik DTK
  3. Dijagram toka procesa iznajmljivanja DTK u slučaju kad je poznat vlasnik– podnositelj nezadovoljan odbijanjem
  4. Dijagram toka procesa iznajmljivanja DTK u slučaju kad je poznat vlasnik– podnositelj se žali na odredbe Ugovora
  5. Zajedničko korištenje DTK – prezentacija održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori (.PPT 13Mb)
  6. Slike – prikaz sadašnjeg lošeg stanja u zajedničkom korištenju DTK
U javnu raspravu mogu se uključiti samo registrirani korisnici.
zduric : Smatram da je ovaj problem jed..., 1.8.2006 9:38:00
Smatram da je ovaj problem jedan od ključnih strateških momenata za RH. DTK infrastruktura je neophodna za tehnološki razvoj zemlje, te se mora načiniti efektivno rješenje koje će najbolje odgovarati potrebama građana republike Hrvatske.
rkazic : Nadam se da će ova javna raspr..., 1.8.2006 13:23:00
Nadam se da će ova javna rasprava biti od koristi a ne mazanje oči te dobivanje na vremenu.Projektni tim Varaždinske Županije sudjelovat će na ovoj javnoj raspravi konstruktivno sa dosta ideja i rješenja ovog problema.
ddeskovic : U početku kratko, iako nije sa..., 2.8.2006 9:04:00
U početku kratko, iako nije savršen primjer sa OiV trebalo bi napraviti slično tijelo koje će upravljati DTK, ali uz obavezni "dionički" glas lokalne uprave koja će pretstavljati interese lokalnog stanovništva dok će drugo tijelo zastupati interese države da ne dođe do toga da u razvijenim sredinama imamo sva čuda svijeta, a oni u zaostalim predjelima imaju dvojnike i dial up. Kanad je primjer kako u najmanje naseljena područja se uvode nove tehnologije prije nego u napućena i bogata predgrađa velikih gradova.
rkazic : Zahvaljujem se u ime Županije ..., 2.8.2006 9:36:00
Zahvaljujem se u ime Županije Varaždinske i projektnog tima kojem sa na čelu HRVATSKOJ AGENCIJI ZA TELEKOMUNIKACIJE na trudu da uvede red u korištenju DTK mreže.

Prijedlozi i planovi su većim djelom u redu, nedostatke koje sam primijetio ću navesti a projektni tim kad se okupi pročešljat će još jednom sve radne materijale i dijagrame procesa rada i dat ćemo podrobnije mišljenje o tome.

Ovako nešto bi se moglo provesti u županijama koje se nisu organizirale da prihvate novo nastalu situaciju. Stoga predlažemo da za te županije dok se ne organiziraju nadzor nad njihovom mrežom preuzme HAT. Svim ostalim županijama treba omogućiti potpuno upravljanje nad DTK mrežom i izgradnjom novih koje bi se vezale na postojeću DTK mrežu.

Na veliko se u medijima piše da bi ova situacija mogla potrajati par godina pa vas pitam dali će gospodarstveni razvoj zaostajati zbog nerazvijanja DTK mreže i podzemne telekomunikacijske infrastrukture budući da znamo da je već sad mreža u lošem stanju i prekapacitirana. A sami smo svjesni da su telekomunikacije bit kvalitetnog gospodarstva.

Trenutno primijećeni nedostaci u prijedlogu HAT-a:

1. Nigdje se ne spominje razvoj novih DTK mreža i koja je procedura kod takvih zahtjev jedinica lokalne samouprave ili gospodarstvenika.
2. Ne postoji procedura kad se izgradi nova DTK mreža kako se priključuje na postojeću mrežu.
3. Centraliziran nadzor ( T-HT je imao isto veći dio centraliziran nadzor mreže jer je većinu bivših TKC-a po županijama ugasio pa sad imamo ovakvo stanje)
4. Vjerojatno se niko neće složiti sa idejom da HAT-a sklapa bilo kakav ugovor sa T-HT-om. HAT bi trebao sklopiti ugovor sa tvrtkom koja u većinskom Hrvatskom vlasništvu i sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju ovih poslova.
5. Kad se već neke stvari žele posložiti onda treba rješavat i ostale goruće problem a jedan od tih problema je pristup izdvojenoj lokanoj petlji.Taj problem koči potpunu liberlizaciju fiksne telefonije. T-HT ja za rješenje ovog pitanja ponudio jedan dokument „STANDARDNU PONUDU T-HT-a ZA USLUGU PRISTUPA IZDVOJENOJ LOKALNOJ PETLJI“. Koliko dobivamo informacije sa terena T-HT na sve moguće načine opstruira ovaj problem što im i omogućava ovaj dokument. Ako bude potrebe i želje dokument kojeg smo dobili dati ćemo ga javno na uvid.


Htio bi reći par stvari a to je da se Županija Varaždinska organizirala i spremna je preuzeti potpuno upravljanje nad DTK mrežom u županiji i voditi brigu njezinog daljnjeg razvoja.

Formiran je projektni tim kao što ste u uvodu mogli pročitati, članovi tima su svih profila bitnih za rješavanje ovog problema. Projektni tim je pripremio odluke slične kakve je donio grad Varaždin samo prilagođene jedinicama lokalne samouprave i odlukama same Županije kako bi se mogle jednostavno donesti i u praksi provesti.

Te iste jedinice lokalne samouprave donijele su i odluku da DTK mrežu koja je na njihovom području daju na upravljanje županiji. Većina je donijela odluke dok manji dio to namjerava napraviti nakon godišnjih odmora zbog potrebnog kvoruma.

Moram naglasiti da su jedinice lokalne samouprave pokazale veliku zainteresiranost za ovu problematiku pa su počeli iz svojih arhiva vaditi sve ugovore koje imaju sa T-HT-om ili sa firmama pravnim slijednicima ( PTT, HPT,HT)jer su se prisjetili da su i oni subvencjonirali izgradnju DTK mreže direktno ili indirektno.

Ne smijemo zaboraviti da je tvrtka „ PTT,HT, HPT“ najbolje gospodarila i razvijala kompletnu DTK mrežu te vodila potpunu brigu o podzemnoj telekomunikacijskoj infrastrukturi dok je u svakoj županiji imala svoj TK Centar koji je u kratkom roku mogao odgovoriti potrebama gospodarstva i građana županije.

Volio bi čuti nadležne u T-HT-u da javno odgovore kad su zadnji put ulagali u izgradnju novih ali većih DTK mreža ili rekonstrukciju starih mreža u RH i gdje?!

Samo se nadam da nećemo dobiti odgovore napravili smo ovo ili ono a kad se ode na navedeno mjesto vidi se da je to bilo sitno ulaganje ali bitno da se prikaže javnosti. Koliko je nama poznato zadnja veća ulaganja u DTK mrežu su bila do 1999 godine od tada ni jedno.


Naš stav je da svaka županija mora imati odjel ili tvrtku koja će upravljati i razvijati tu mrežu.Ne smijemo čekat da gospodarski razvoj zastajkuje radi naše neorganiziranosti i tromosti.

Svjesni smo da kvalitetna telekomunikacijska ponuda više operatera koji mogu pružiti potpuno i ravnopravno sve svoje usluge daje i pozitivne učinke u gospodarstvu.


Za projektni tim Županije Varaždinske

Robert Kazić
kstefancic : Poštovani,
čini mi se da s..., 2.8.2006 14:15:00
Poštovani,
čini mi se da se u ovoj vrlo korisnoj raspravi, ipak zaobilazi ključni problem: tko je vlasnik i tko će biti vlasnik DTK-a? Ukoliko DTK pripadne privatnom kapitalu, T-comu na primjer, velika većina ovdje opisane regulacije DTK mreže postat će bespredmetna, jer neće odgovarati privatnim interesima. Istina je da će pravno prepucavanje između države i T-coma oko toga tko ima pravo na DTK , trajati nešto duže, nego što bi željeli, ali problemi rada u neriješenim vlasničkim odnosima su nepremostiv. Na žalost, u to ćemo se vrlo brzo uvjeriti.
Tako je možda jedina prednost javne kampanje koju je pokrenula vaša agencija, i koje je ovaj internetski upitnik najvažniji dio, skretanje pozornosti na trud koji lokalna samouprava ulaže u pripremu za preuzimanje vlasništva nad DTK-om. U tom smislu - držim fige!
ddeskovic : Iako je javna rasprava hvale v..., 2.8.2006 17:48:00
Iako je javna rasprava hvale vrijedna zbog toga gdje živimo gdje još dan danas neznamo što je i pod kojim uvjetima prodano ili poklonjeno, gdje se monopol brani kao državni interes, gdje oni koji odlučuju o budućnosti RH prodaju tu istu budućnost za neko mjesto u upravnom odboru nečega dok odu iz sabora, vlade ili stranke. Smatram da ovaj način gdje se prelagano cenzuriraju određeni komentari, napominjem kao mogućnost. Rasprava se trebala otvoriti kao forum, a ne ovako da komentar pošaljemo pa čekamo i čekamo. Uostalom najbolja rasprava se vodi na news grupama u svim grupama vezanim za telekomunikacije sa hr. predznakom.
macalinovic : Kao pravni zastupnik telekomun..., 7.8.2006 18:20:00
Kao pravni zastupnik telekomunikacijskih operatera i koncesionara Kabelnet d.o.o, DCM d.o.o., Vodatel d.o.o., Adriatic kabel d.o.o., Portus d.o.o. (H1) i mnogih drugih koncesionara tk. kao i njihovih kooperanata, slobodan sam uzeti skromnog udjela u otvorenoj javnoj raspravi, a u svezi s raspravom o "zajedničkom korištenju DTK" i "imenovanju pravnog konzultanta Vlade" te u tom smislu naznačiti slijedeće:
1) HT (pod patronatom i po uputama-nalozima iz DT-a) u nizu sudskih i vansudskih postupaka, traži da se utvrdi kako je on smetan u mirnom posjedu kanalizacijskih vodova (DTK) u gradovima RH, te da se svi okane pačanja u DTK!
2) Ti kanalizacijski vodovi - cijevi, nalaze se ukopani u zemlju ulica i trgova gradova (za razliku od privatne zemlje u kojoj isto može biti izvedena DTK) ali ijednoj i drugoj se zna vlastnik (privatni odnosno lokalna uprava) pa prema odredbi čl. 9. Zakona o zemljišnim knjigama, s obzirom da su razmjerno trajno povezani ispod zemljišne čestice, čine zajedno sa zemljištem pojedinačnu nekretninu, po načelu jedinstva nekretnine koju utvrđuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prema tome, smetanje posjeda nekretnine može se tražiti samo u odnosu na pojedinačnu nekretninu (zemljište sa cijevima) kako je definira odredba čl. 9. citiranog zakonskom propisa, a ne i s obzirom na nešto što je s tom nekretninom trajno povezano ispod nje (cijevi i šahtovi).
3) Osim toga smetanje posjeda može biti počinjeno u odnosu na stvar i u odnosu na pravo jer je i posjed prava stvarne služnosti na temelju odredbe čl. 10. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima izjednačeno s posjedom stvari.
4) Valja ustvrditi da se postavljena kanalizacija nalazi na javnim - gradskim nekretninama - zemljištima koje nije, niti može biti u privatnom vlasništvu pa niti u vlasništvu trgovačkih društava bez obzira na odluke u pretvorbi jer bi bilo kakvo raspolaganje istima bilo protuustavno i nezakonito, a vlasništvo istih nekretnina je utvrđeno danom stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pa s obzirom na odredbe toga zakona za ustvrditi je da su u isključivom vlastništvu (i pod upravom) lokalne uprave (općine i gradovi).
5) Ukoliko bi ta kanalizacija bila ukopana barem djelomično na javnu nekretninu tada bi treći koncesionar odnosno polagač kabela, mogao smetati DT-HT-a samo u posjedu prava stvarne služnosti, a ne i u posjedu stvari kakav isključivi posjed DT-HT-Tcom-traži.!
6) Imajući gornje u vidu valja zaštititi javna dobra, te da s istima nadalje postupiti na način kako to propisuju posebni propisi u svezi s postupanjem sa javnim dobrima, a ti propisi nikako ne predviđaju bilo kakvo "strano" upletanje, pa niti kao savjetodavno u gospodarenju i raspolaganju javnim dobrima, ulicama i trgovima, pomorskim dobrima unutar RH i sl.!
7) Posebno molim i pozivam na oslanjanje na naše domaće pravne snage, a u slučaju da se drugi vladin (ugovorni) partner DT tome protivi, molim da se isto protivljenje javno objavi građanima naše domovine i korisnicima usluga HT-a.
8) Kraj ovoga, valja naglasiti bitnu razliku između DTK (distributivne telekomunikacijske kanalizacije) kao javnog dobra - u javnom dobru, od telekomunikacijske mreže (žice, kablovi, centrale i sl.) kao posebne imovine HT-a i predmeta ugovora o prodaji istoga, jer sam primijetio da pojedinci iz HT-a namjerno, u javnim medijima, istome stavljaju znak jednakosti! 9) Konačno, a kao neposredan prilog ovoj raspravi naglašavam, kako bi valjalo ispitati ustavnost i zakonitost bilo koje odluke o preuzimanju poslova i prava lokalne samouprave nad gospodarenjem svime onime što je izvedeno na zemljištu i prostoru kojim ona upravlja (pa i od strane Naslovne Agencije), jer je vrlo upitno pozivanje kako bi upravljanje sa DTK bilo uspješnije izvedivo iz jednog centraliziranog tijela (jer je takav argument univerzalnog karaktera u svezi s sveopćim trendom centralizacije nasuprot trendu decentralizacije).
10) Isto tako valja naglasiti da, na ovoj Web stranici, prikazani "nered" u podzemlju, viškovi kabela u zdencima, stari kabeli i ostalo opisano, označeno i fotografirano u materijalima nema nikakve veze sa bilo kojim koncesionarima telekomunikacija, već isključivo pokazuje kako je PTT sa time gospodario i kakvu je situaciju ostavio iza sebe u javnoj DTK mreži. Ovaj nered međutim samo pokazuje potrebu pojačane brige o javnim DTK u naseljima i gradovima, a lokalne su uprave i sposobne i (jedine) obvezne i ovlaštene (prema trenutno važećim propisima) preuzeti obvezu za upravljanjem svime što je izvedeno na i u tim prostorima.
Mihael Acalinović, odvjetnik Vis
mihael.acalinovic@st.htnet.hr
http://www.odvjetnik.cjb.net

Dokument u prilogu: Prilog raspravi(3).doc
gjuric : PRAVNI I ČINJENIČNI ASPEKTI SU..., 8.8.2006 9:49:00
PRAVNI I ČINJENIČNI ASPEKTI SUSTAVA DISTRIBUCIJSKE TELEKOMUNIKACIJSKE KANALIZACIJE (DTK)



UVOD

Činjenica je da su u posljednje vrijeme učestale rasprave, pa i konkretni pravni konflikti većeg broja zainteresiranih pravnih osoba koje pružaju telekomunikacijske usluge (telekom operateri), usluge kabelske televizije i sl. s jedne strane, i države te jedinica lokalne samouprave, s druge strane, a u vezi s pitanjem vlasništva DTK, pristupa novih korisnika u sustav DTK, legalizacijom postojeće opreme ugrađene u DTK u prethodnom razdoblju bez ovlaštenja(bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa,bez potrebnih odobrenja tehničke naravi i sl.), naknade za prava korištenja DTK.
Predmetna situacija znatno se zaoštrila tijekom 2005. godine kada je promjenom zakonske regulative liberalizirano telekominukacijsko tržište Republike Hrvatske, što je otvorilo mogućnost većem broju subjekata za pružanje ove vrste usluga (npr. na području Grada Zagreba radi se o cca 40-ak takvih subjekata).
Činjenica je da je zaoštrena konkurencija velikog broja opreatera s druge strane potakla i jedinice lokalne samouprave da daleko više pažnje posvete ovoj problematici jer se jasnom pokazala činjenica da one do sada nisu iskoristile prava koja imaju u odnosu na DTK, što je opet rezultiralo umanjenjem proračunskih prihoda.
Porazna je konstatacija da postojeće stanje sustava DTK u Republici Hrvatskoj nije na zadovoljavajućem nivou niti s imovinsko-pravnog, a niti s organizacijsko-tehničkog aspekta, što sve dovodi do nedopustivo velikog broja slučajeva izgradnje i plaganja instalacija u sustav DTK bez potrebnih odobrenja, bez kontrole tehničkih ispravnosti rješenja, bez upisa novih vodova u propisane katastre vodova, te, što je za jedinica lokalne samouprave vrlo bitno, sve to dovodi do gubitka značajnih proračunskih sredstava.
Iz svega navedenog jasno je da svaka jedinica lokalne samouprave,a naravno i država, mora bez odgode, a u granicama svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, urediti ovu materiju i uspostaviti cjelovitu kontrolu nad sustavom DTK u njihovom vlasništvu.

1. PRAVNI ASPEKTI SUSTAVA DTK

Definiciju (osnovu) pojma “sustav DTK” daje odredba članka 2. Pravilnika o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (“Narodne ovine” broj 88/01, 122/03) prema kojem je DTK “mreže podzemnih cijevi od pogodnog materijala, kabelskih zdenaca i kabelskih galerija, koja služi za razvod i zaštitu telekomunikacijskih kabela”.
Odredbom članka 11. st. 1. istog Pravilnika određeno je da se operater koji pruža uslugu “koristi izgrađenom infrastrukturom telekomunikacijskih objekata u vlasništvu drugih osoba uz naknadu stvarnih troškova korištenja.”
Isto je prpisano i odredbom članka 22. st. 2 Zakona o telekomunikacijama (“Nardone novine” broj 122/03, 158/03, 70/05).
Mišljenja smo da pored navedenog pojam DTK treba proširiti na način da taj sustav podrazumijeva cjelokupnu mrežu podzemnih cijevi i druge opreme koji se ugrađuju u sustav DTKu cilju pružanja različitih komunalnih i drugih usluga(vodovi električne energije,vode,plina, telekomunikacijski kabeli i sl.).

Dakle, u osnovi pravnog uređenja ove materije postavlja se pitanje prava osobe koja postavlja(ugrađuje) svoju opremu u sustav DTK koji je izgrađen na zemljištu u vlasništvu države ili pak jedinice lokalne samouprave na zauzimanje(služnost)toga zemljišta.
U iznalaženju odgovora na ovo pitanje mišljenja smo da valja poći od slijede-
ćih odredbi imajući u vidu kao polaznu odredbu odredbu
članka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 114/01) gdje je propisano da predmet prava vlasništva može biti svaka nekretnina (osim onih koje nisu za to sposobne), te da je nekretnina čestica zemljišne površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje

-odredbe članka 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi(“Narodne novine” broj 33/01 i 60/01) gdje je propisano da općine i gradovi preuzimaju nekretnine dosadašnjih općina čiji su sljednik( za ovu materiju važno je jer se to odnosi na izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište)na dan stupanja na snagu toga zakona,a to je 30.prosinca 1992.god.

- odredbe članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 36/95) gdje je propisano da su jedinice lokalne samouprave univerzalni pravni sukcesori pravnih osoba registriranih za obavljanje komunalnih djelatnosti ,na koju nadalje treba povezati odredbu članka 360. ZOVO koja upućuje da su jedinice lokalne samouprave postale vlasnici nekretnina koje su bile društveni kapital pravnih osoba registriranih za obavljanje komunalnih djelatnosti na dan stupanja na snagu ZKG-a, to je 9. lipnja 1995. godine.
- odredbe čl. 3.istog zakona gdje su posredno definirani pojmovi “javne površine” i “nerazvrstane ceste”, i gdje su javne površine definirane kao javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja izgrališta i javne prometne površine (osim javnih cesta) a nerazvrstane ceste definirane kao površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika , a koje nisu razvorstane ceste u smislu posebnih propisa.
Budući su jedinice lokalne samouprave obvezne osigurati financiranje komunalnih djelatnosti održavanja javnih površina i održavanja nerazvrstanih cesta iz sredstava komunalne naknade(dakle iz svoga proračuna) te financiranje izgradnje istih, valja zaključiti da se jedinica lokalne samouprave može odrediti njihovim vlasnikom.

Temeljem svega navedenog mišljenja smo da je pravno utemeljen zaključak da sujedinice lokalne samouprave dana 30. prosinca 1992.god. postale vlasnik izgrađenog i neizgrađenog građevinskog zemljišta ranijeg prava korištenja općina , a 9. lipnja 1995. godine postale vlasnik svih nekretnina koje su bile društveni kapital pravnih osoba registriranih za obavljanje komunalnih djelatnosti te slijedom toga i svih komunalnih objekata i uređaja komunalne infrastukture, dakle i cjelokupnog sustava DTK na tim nekretninama, te na svim drugim nekretninama u vlasništvu tih jedinica ukoliko se DTK na njima nalazi .
Sijedom prednjeg utvrđenja, a u skladu s odredbom članka 35. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nesporno je da stvarima (nekretninama) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave raspolaže i upravlja gradsko poglavarstvo.
Dakle, gradsko poglavarstvo je ovlašteno donijeti odluku kojom će urediti pitanje plaćanja naknade za korištenje (služnost) sustava DTK.
Ovdje treba urediti i pitanje “legalizacije” do danas položenih instalacija svih korisnika u sustavu DTK koji su to uradili bez ovlaštenja (uređenih imovinsko-pravnih odnosa) s jedinicama lokalne samouprave, a koji su takve radnje poduzeli u razdoblju od 30.prosinca 1992.god.
Prateći praksu jedinica lokalne samouprave na području Republike Hrvatske ustanovili smo (prema nama dostupnim informacijama) da je tek manji broj njih uredio ovu materiju i to u principu na vrlo sličan način (Split, Solin, Varaždin, djelomično Zagreb.)
Uglavnom su za razdoblje do donošenja odluke propisane manje visine naknade od one koja će se naplaćivati ubuduće, ali uz obvezu da te pravne osobe same u propisanom roku podnesu zahtjeve za “legalizaciju” i pruže konkretne dokaze u tom pravcu, te uz dodatnu obvezu jednokratnog plaćanja dospjele naknade.

Što se tiče visine naknade rješenja su različita, a naknada se kreće od 4-25 kn za razdoblje “legalizacije”, te od 10-50 kn za razdoblje od donošenja odluke.Kao orjentir može poslužiti i Pravilnik o mjerilima za izračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti (NN br.135/99).
Mišljenja smo da kod normativnog uređenja ove materije treba razlikovati situaciju gdje je kao posljedica ustanovljenja služnosti radi izgradnje sustava DTK došlo do smanjenja tržišne vrijednosti zemljišta(redovito se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu) gdje jedinica lokalne samouprave treba na ime naknade nadoknaditi minimalno ono što na taj način gubi ,te dodatno korisniku služnosti naplatiti naknadu za služnost, od situacije gdje ustanovljenje služnosti ne utječe na umanjenje tržišne vrijednosti zemljišta( npr. na javnim površinama i nerazvrstanim cestama)gdje treba naplatiti samo naknadu za služnost.
Konačno,mišljenja smo da je neodrživ lakonski izražen stav( čak i na razini nadležnih državnih tijela)da danas nije poznato tko je vlasnik sustava DTK,pa slijedom toga jedinice lokalne samouprave mogu i moraju bez odgode poduzeti sve što je potrebno da konačno uprihode sredstva koja im po zakonu pripadaju,jer u protivnom postaju po različitim osnovama odgovorne za propuštanje.
Ovdje naglašavamo da iz svega navedenog proizlazi da je za jedinice lokalne samouprave nebitno navodno sporno pitanje što je država prodala stranom partneru jer je jasno da nije mogla prodati ono što nije njeno vlasništvo!

2. ČINJENIČNI ASPEKTI SUSTAVA DTK S PRIJEDLOGOM MJERA


Činjenica je da brojni pravni subjekti koji se bave pružanjem komunalnih i drugih usluga te brojni operateri koji imaju odgovarajuće dozvole za pružanje telekomunikacijskih i drugih usluga od strane nadležnog državnog tijela, bez bilo kakvog uređenja imovinsko-pravnih odnosa s vlasnikom zemljišta na kojem je izgrađen sustav DTK bespravno polažu nove instalacije po principu samovolje i vlastitog interesa, a na štetu vlasnika zemljišta ili su takve instalacij ranije položili.
Praksa pokazuje da se stanje u praksi pojedine jedinice ne razlikuje od opće slike za područje čitave Republike Hrvatske.
Takva praksa je neodrživa i mora se bez odgode izmjeniti.
U cilju sređivanja zatečenog stanja nužno je poduzeti slijedeće radnje:
- fizička identifikacija i snimanje postojećeg stanja DTK na podlozi svih danas raspoloživih tehničkih dokumenata (postojećeg katastara vodova, prikupljenih lokacijskih dozvola, drugih saznanja) uz poseban poziv svim korisnicima da izvrše prijavu položenih instalacija i podnesu zahtjev za korištenje sustava DTK uz prijetnju da će za slučaj da se ogluše na poziv biti primjenjene odgovarajuće sankcije,te sklapanje ugovora sa svim korisnicima DTK u vlasništvu jedinica lokalne samouprave,uz naplatu svega što do danas nije naplaćeno
- ustanovljenje i vođenje ažurnog katastra vodova (u skladu s Zakonom o državnoj izmjeri i katatastru zemljišta - članak 39. st. 1 t. 1, jedinica lokalne samouprave osniva i vodi katastar vodova)
- ustanoviti principe kontrole i nadzora korštenje sustava DTK utemeljene na principu legalnog postupanja korisnika i postupanju jedinica lokalne samouprave na principima dobrog gospodara(ovo podrazumijeva aktivnu ulogu npr.komunalnog redara)
- posvetiti brigu daljenjem razvoju sustava DTK kako kod opremanja izgrađenih dijelova grada tako i onih koji će se realizirati nakon donošenja prostorno-planske dokumentacije gdje posebno treba definirati planove potencijalnih korisnika sustava DTK (npr. upućivanjem javnih poziva zainteresiranim subjektima u fazi izrade DPU-a i sl.)
- posvetiti maksimalnu pažnju pitanju legalne izgradnje kako sustava DTK tako i postave kabela korisnika (inzistirati na propisanim dozvolama, tehničkoj dokumentaciji, uređenju imovinsko-pravnih odnosa i sl.)





PRIPREMIO: Goran Jurić


Dokument u prilogu: PRAVNI I ČINJENIČNI ASPEKTI SUSTAVA DISTRIBUCIJSKE TELEKOMUNIKACIJSKE KANALIZACIJE.doc
macalinovic : Nakon što sam poslao svoje skr..., 9.8.2006 17:18:52
Nakon što sam poslao svoje skromne primjedbe u javnoj raspravi bobijem mail slijedećeg sadržaja:

"Kao prvo ja sam pravni stručni zastupnik T.HT-a i molim da u svrhu klevete nad vlasništvom DTK-a povućete svoju LAŽ, jer ćemo inaće Vas tužiti za klevetu i širenje laži.

Vi neznate raditi instalaciju TK, a kamoli DTK Vi ste zalutali, i mi se ne bojimo nikakve tužbe protivno vašim izjavama u HAT portalu.

MediaTel
VoIP provider za RH
web: www.mediatel.hr
Call centar +385 981662729"

MOLIM CIJENJENU AGENCIJU DA PORADI NA ZAŠTITI SUDIONIKA "JAVNE RASPRAVE"!
Moj komentar gornjega: sramota za HT čime se bavi i na koji način i sa koliko žara želi sačuvati ono što nije njihovo. Samo se nadam da pojedini članovi i odgovorne osobe "Agencije", kao i drugi sudionici "javne rasprave" neće pokleknuti pred ovakvim pritiskom u ucjenama!
pcvijic : Poštovani;

prateći ja..., 10.8.2006 12:14:13
Poštovani;

prateći javnu raspravu za svrsishodniji DTK razotkriva se ozakonjena pljačka preko koje se prepucavaju s jedne strane država a s druge T-com i to preko leđa onih koji su financirali i izgradili DTK - zašto bježati od istine. Dajte mjesta i za Ugovore koji to i potvrđuju.
Sa poštovanjem,
Pavle Cvijić

žtolic : Tema zanimljiva. Rješenje izni..., 10.8.2006 14:01:36
Tema zanimljiva. Rješenje iznimno važno i hitno, u općem interesu. Pojedini komentari izvrsni. Ovih dana ću iznijeti, kratko, primjer Dubrovnika u istoj nakani: kako artikulirati najsvrsihodnije rješenje.
tjuraga : Poštovani,
kao stručnjak z..., 10.8.2006 15:22:03
Poštovani,
kao stručnjak za poslovne procese i regulativu u telekomunikacijama osjećam se dužnim dati kratak osvrt na ovu raspravu iz perspektive "struke" i nekih osnovnih smjernica EU. Kao premisu mog posta naveo bih da prateći smjernice EU, prije donošenja bilo kakvih odluka, predstavnici vlade RH moraju uzeti u obzir dvije osnovne pretpostavke čija važnost u mnogočemu nadilazi samo pitanje vlasništva nad DTK, te bi pitanje vlasništva i upravljanja nad DTK uz naravno želju za razvojem TK tržišta trebalo podrediti slijedećim pretpostavkama:

1. Država mora pod svaku cijenu spriječiti tzv. "Digitalni jaz" između bogatijih i gusto naseljenih područja s jedne strane, te siromašnijih i slabije naseljenih područja s druge,
2. Država se iznad svega mora brinuti o sigurnosti svojih građana, te o nesmetanom funkcioniranju svojih službi koje se koriste telekomunikacijskom tehnologijom na bilo kom nivou.

Iz gore navedenih pretpostavki svakome je jasno, da bi se to postiglo, država mora ili upravljati postojećom DTK infrastrukturom ili mora izgraditi novu koja će se koristiti na način da se zadovolje gore navedene pretpostavke. Prelaskom vlasništva odn. upravljačkih prava nad DTK u privatne ruke država bi izgubila u pogledu nacionalne sigurnosti tj. izgubila bi i dio svog suvereniteta. Naravno da praksa u svim zemljama svijeta pokazuje da gornje teze imaju prioritet i sve vlade se toga drže.
Stoga zastupam stajalište da DTK niti u kom slučaju ne smije priječi u ruke privatnih poduzetnika koji će je tretirati kao profitni centar i iz nje pokušavati izvući dobit, te na taj način produbljivati digitalni jaz razvijajući i održavajući infrastrukturu na bazi njene profitabilnosti, a zanemarujući potrebe siromašnijih i slabije naseljenih krajeva. Najnoviji primjer za to je npr. nedostupnost DSLa u Baranji što svjedočimo u nekoliko recentnih novinskih članaka.
S druge strane treba razmotriti na koji način najučinkovitije upravljati infrastrukturom kada se razriješi pitanje vlasništva i upravljačkih prava. Smatram da argumenti jedne od strana u sporu koja je do sada upravljala DTKom, da su oni jedini osposobljeni za taj posao, ne stoje. Naime ukidanjem tzv. TK centara i otpuštanjem velikog broja radnika, ta strana je apsolutno izgubila bilo kakav tehnički oslonac za upravljanje infrastrukturom. Stoga smatram da tko god dobije mogućnost upravljanja DTKom ozbiljno razmotri zapošljavanje ljudi otpuštenih iz dojučerašnjeg monopolista jer oni u svojim glavama i rukama imaju mrežu koju su održavali, a na taj način se izbjegava i potreba za dodatnim obrazovanjem kadrova.

Što sve treba za upravljanje DTKom iz tehničke perspektive:

1. Kvalitetan "Inventory system" tj. sustav u koji će se spremati svi podaci o inventaru DTK, te o kablovima i opremi korisnika DTK. Sustav isto tako mora omogućavati i korištenje najnovijih tehnologija poput RFID skeniranja zdenaca ili spremanja GIS mapa itd., te najbolje poslovne prakse tj. korištenje inventara na način da se katalogizacija elemenata vrši po pravilima struke, te da se postigne određena hijerarhija inventara kako bi se omogućio top-down nadzor nad sustavom i njegovim funkcioniranjem. Osim toga sustav mora omogućavati automatiziranu inventuru mreže, mora biti kompatibilan sa uobičajenim "trouble ticket" i NMS sustavima, te mora ponuditi osnovne statističke funkcije i mogućnost jednostavne migracije podataka;
2. Kvalitetan sustav za planiranje razvoja DTK koji se neće koristiti isključivo na principu isplativog razvoja mreže nego isto tako i na principu optimalne pokrivenosti uslugama svih krajeva države - "digitalni jaz". Sustav mora pratiti životni ciklus objekata, te mora biti u mogućnosti vršiti planiranje na principu nedostajućih objekata, a isto tako mora omogućiti planiranje optičkih i bakrenih ruta itd.
3. Sustav za naplatu i rezervaciju resursa. Sustav mora funkcionirati tako što će biti povezan sa sustavom inventara i cjenovnim planovima dogovorenim između vlasnika i upravitelja infrastrukturom. Na sustav naplate potrebno je nadograditi klasičan ERP sustav itd.

Kao što se vidi iz gore navedenog, da bi se kvalitetno upravljalo DTK infrastrukturom potrebno je dosta ulaganja u sustave i ljudske resurse, tj. formiranje zasebne službe koja će uključivati i inspekcijsku službu itd. Takva ulaganja su prilično velik zalogaj za manje jedinice lokalne samouprave, te bi se obvezivanjem vlasnika na upravljanje po pravilima struke mogao samo produbiti digitalni jaz.
Stoga smatram da bi Agencija za telekomunikacije trebala osposobiti zasebnu službu za upravljanje DTK resursom, a koja će upravljanje DTK resursom kao uslugu pružati svim jedinicama lokalne samouprave koje tako odluče temeljem provedene cost/benefit analize ili čisto političkom odlukom recimo gradskog vijeća. Ukoliko neki od većih gradova odluči sam upravljati infrastrukturom prema zakonom zadanim pravilima treba im to omogućiti jer sami svjesno preuzimaju trošak upravljanja i sve povezane rizike, ali smatram da agencija mora omogućiti uslugu svima onima koji si je trenutno ne mogu priuštiti. Osim toga smatram da bi se centralizirana služba koja bi djelovala u sklopu agencije višestruko isplatila radi redukcije troškova upravljanja s centralnog mjesta, a zadržavanjem lokalne prisutnosti putem inspekcijskog nadzora na terenu i korištenjem modernih komunikacijskih tehnologija. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i nadam se da će vlada donijeti odluku trezveno i u interesu svoje države bez obzira na to što odluče eventualni pravni savjetnici. A što se tiče pritisaka od većinskog vlasnika, smatram da ukoliko DT nije zainteresiran kupiti HT po cijeni koju traži vlada, treba dionice istog staviti na burzu i pokrenuti domaće tržište kapitala. Siguran sam da postoji ogroman broj vrlo zainteresiranih stranaka za kupnju po cijeni mnogo većoj nego će ponuditi DT. Ugovor o prodaji HT-a to dozvoljava na način da se udio inicijalno ponudi DTu, ali ako oni odbiju ponuđene uvijete, vladu ništa ne spriječava da dionice stavi na burzu.
Srdačan pozdrav,
žtolic : Primjer Dubrovnika
Grad Db..., 16.8.2006 13:17:00
Primjer Dubrovnika
Grad Dbk i koncesionar ktv za Dubrovnik tvrtka Chaos net još 2003 g. potpisuju komercijalni ugovor o korištenju DTK. Posve sličan novi ugovor s izmjenjenim komercijalnim uvjetima, potpisuju i 2006. g.
Temeljne (glavne) odrednice ugovora, u grubim crtama:
- Grad Dbk (u nedostatku vjerodostojnih vlasničkih dokumenata) javno obznanjuje da gospodari svim infrastrikturnim resursima (time i telekomunikacijskim, dakle i s DTK) postavljenim na ili u javnim površinama Grada, a za koje nije utvrđena vlasnička struktura. Dio slobodne infrastrukture, pretežito na komercijalnoj osnovi, može privremeno ustupati zainteresiranim korisnicima. Status privremenosti traje najviše 5 godina, ali se može, pod aktualnim uvjetima, produžavati na neograničeni rok. Komercijalnu cijenu (jedinica mjere: m/godina) utvrđuje ovlašteni sudski vještak, a ona se valorizira svake godine.,
- koirisnik je dužan podastrijeti odnosnu projektnu dokumentaciju ovlaštene (stručne) tvrtke (gdje se, među ostalim, utvrđuju slobodni kapaciteti), kao i angažirati ovlaštenu (stručnu!) tvrtku za izvođenje odnosnih radova.,
- nastale štete i ostale vidove mogućih posljedica u postojećoj DTK (postojeća oprema, uređaji,...) sankcionira korisnik.

Glavni moto Gradskog poglavarstva je racionalno korištenje postojeće DTK te poticanje i razvitak telekomunikacija u lokalnom okruženju. Pouzdano znam da je Grad spreman u svakome trenutku prepustiti spomenuto gospodaranje onom subjektu koji neće kočiti razvojni trend i koji će, u prihvatljivoj mjeri, respektirati opće potrebe gradskih servisa i građana za trendovskim telekomunikacijskim uslugama.
Ako se zna da su, u pravilu, obje strane (lijeva i desna) gradskih cesta zauzete već postavljenom infrastrukturom dominantnih (uvjetno: monopolističkih) nositelja u telekomunikacijama i elektrodistribuciji - postavlja se pitanje tko jamči dugoročni interes lokalne jedinice kojoj, kako vidimo, nastoje sporiti svako pravo nasljeđa. Dubrovniku, sa skromnim dimenzijama ulica i mnogobrojnih zaštićenih spomenika kulture, uzeti pravo određene autonomije i utjecaja na razvitak i održavanje infrastrukture imalo bi nesagledive posljedice. Stoga su gradske vlasti stvar prilično uzeli u vlastite ruke i, siguran sam, neće lako dopustiti da ih itko izmanipulira.
Nažalost, do sada postignuti rezultati nisu optimalni. Tome najviše doprinosi latentno i aktivno ponašanje tvrtke Hrvatske telekomunikacije (kako se najčešće vole zvati). Najveći košmar u cijevima DTK čine upravo oni – provlačenjem novih kabela bez konzultacije s bilo kime, a ponajviše ostavljajući i stvarajući nove vodove koji nisu, niti će više biti, u funkciji. Pretpostavlja se da više od 40% zauzetih cijevi DTK otpada na tzv mrtve vodove. Inače, konfuznu situaciju koriste i drugi telekomunikacijski operateri i doista je sazrelo vrijeme za radikalnu akciju.

Prijedlog rješenja
U komentarima ima niz kvalitetnih prijedloga s kojima se načelno slažem. Prednost dajem rješenjima kojima bi, sasvim kompetentno, lokalne vlasti na razini grada ili županije preuzele kompleksnu ulogu gospodarenja s DTK-om (snimak stanja, upis vodova u registar, koordinacija izvlačenja mrtvi vodova, racionalno korištenje, održavanje, komercijalni uvjeti,....). Jasno, to pretpostavlja na raspolaganju imati vanjsku tvrtku (ili više njih) ovlaštenu i stručnu za projektiranje, operativno izvođenje i slične odnosne radnje. Ovim ni na koji način, barem to ne vidim, ne umanjuje se važna uloga regulatora HAT-e. Dapače, potaknuli bi da u gradovima ili županijama imaju ispruženu ruku operativnog provođenja relevantnih zakonskih i inih propisa.

Posebna opaska
Dok mi obični smrtnici očajnički nastojimo pronaći ili potaknuti najprimjerenije rješenje za sve sudionike i opće dobro dotle veliki (čitaj: HT) sve čine da stanje ostane nepromjenjeno što duže. Što je najgore najavljuju da će i to promjenjeno stanje biti po njhovoj mjeri. Kako drugačije protumačiti činjenicu da se i sada u Dubrovniku aktivno postavljaju brave (katanci) na zdence zajedničkih(?) DTK i iz njih izvlače kabele drugih korisnika.Takvu razinu bahatosti u aktualnom javnom trenutku nisam očekivao. Državna tijela to znaju, ali su nemoćni!? Držim da to nebi radili da nemaju mig s najviše državne razine. Bio sam nepopravljivi optimist, ali to više nisam. Otvoreno sumnjam da je realna slijedeća supozicija, karikirano: Nepristrana komisija u Zurichu je argumentirano sugerirala Vladi Hrvatske da predmetni DTK, kada je riječ o vlasništvu, u cjelosti (ili 80%, svejedno) prizna HT-u? Mnogobrojni (pozvani i nepozvani) Pilati će prati ruke, a posljedice neka rješavaju nadolazeće generacije.

Ako ovu moju javno iznesenu sumnju demantiraju skora događanja, osjećat ću se posramljenim !

Živko Tolić, Chaos net
divanek : Poštovani,

Evo da se ..., 17.8.2006 11:59:29
Poštovani,

Evo da se i ja uključim malo u ovu javnu raspravu. Gospodin prije mene je to dosta stručno i lijepo napisao, a i djelomično se slažem s njim.

Ja nisam ni pravnik ni političar, a niti stručnjak za poslovne procese i regulativu u telekomunikacijama. Ja bih probao ovu problematiku sagledati iz perspektive inženjera koji 15-ak godina radi na telekomunikacijskoj infrastrukturi.

Za početaka neka od osnovnih objašnjenja, da nam svima bude jasno o čemu govorimo.
Skraćenica DTK je od distributivna telekomunikacijska kanalizacija, a gradi se od montažnih elemenata: montažnih zdenaca raznih veličina, cijevi raznih profila, uvodnica,… U DTK se po završetku izgradnje uvlače telekomunikacijski kabeli kabeli. Takav pristup je omogućio bržu, kvalitetniju i fleksibilniju izgradnju telekomunikacijske infrastrukture. Izgradnja DTK se u Hrvatskoj je započela 1994. ili 1995. godine. Do tada se gradila kabelska telekomunikacijska mreža i kabelska kanalizacija u centrima velikih gradova.

Dakle u ovih 6 mjeseci ne govori se o DTK, pa tako niti u ovoj javnoj raspravi. Ja ću u svojoj raspravi ipak zadržati taj pojam, da ne zbunjujem niti sebe niti druge sudionike ove javne rasprave.

Vidjeh sam neki dan u novinama: Što je najvažnije vlasnicima telekomunikacijskih tvrtki (i novim i starim operaterima) - pa naravno profit. Mislite da njih i lokalnu samoupravu zanima liberalizacija telekomunikacijskih usluga (čitaj sniženje cijena usluga) ili ipak nešto drugo? A najviše me smeta današnje bezvlašće i anarhija u podzemlju. A o tom podzemlju ovisi kvaliteta i raspoloživost svi usluga i fiksnih i mobilnih telekomunikacija.

I ceste i željezničke pruge i skladišta plina i ostala prometna infrastruktura bi trebale biti u vlasništvu RH – te da oni koji je koriste plaćaju korištenje ili eventualni imati koncesionare koji plaćaju državi, a naplaćuju od korisnika.

Kako riješiti „problem“ DTK. Jednostavno. Jedino je pitanje da li njegovo rješavanje Republika Hrvatska može platiti.

Potrebno je osnovati državnu tvrtka koja će preuzeti telekomunikacijsku infrastrukturu (cijevi i pretplatničke kabele - kako bi omogućili korisnicima laganu promjenu operatera). Spojni kabeli (bakreni i svjetlovodni) te svjetlovodni kabeli za velike korisnike i većinom DATA usluge ostaju u vlasništvu operatera. Preuzima djelatnike HT koji danas rade na telekomunikacijskoj infrastrukturi. Utvrđuje stanje – inventura u roku od dvije do tri godine – tko, gdje i kako. Zakonski se riješe legalnost i udio lokalne samouprave (da li suvlasništvo u tvrtki, da li plaćanje služnosti ili nešto treće). Operateri plaćaju najam infrastrukture (parice i/ili cijevi), te održavanje (redovno i izvanredno) novoosnovanoj tvrtki. Ta bi tvrtka trebala imati cijene svojih usluga takove da posluje s malim profitom koji bi morala reinvestirati. To je jedini način da se uvede red u telekomunikacijsku infrastrukturu, te da se korisnicima nude kvalitetne i povoljne telekomunikacijske usluge, a operaterima jednake uvjete.

Znam da se do sada nije nigdje govorilo o preuzimanje pretplatničkih kabela u novu tvrtku i da je to teško ostvarivo, ali mislim da bi to bilo sjajan potez usmjeren cilju kojem navodno svi težimo.

I na kraju molim maknite iz ove cijele priče ljude (novinare, političare, odvjetnike,…) koji ne razlikuju kabao od kabela – a govore o DTK - ma što to bilo, iz vlastitih interesa.

S poštovanjem
pcvijic : Poštovani,
, 18.8.2006 9:13:00
Poštovani,

Iz kupleraja privatizacije eto iskoprcao se DTK i koliko kroz raspravu vidim njegovo prilagođavanje dostojnom životu telekomunikacija ne traži mnogo. Korištenje postojećeg te poticanje i razvitak telekomunikacija u lokalnom okruženju sa dalekovidnom strategijom moguć je ako se ne dozvoli pojedincu da ponovo DTK (unutar jednog grada) svojom privatnom tvrtkom usmjeri ga kao vlastitu prćiju u neki novi "OOUR Kupleraj", koji bi putem mita i korupcije preko gradske vlasti tek procvjetao i cvao u ono pravo čudovište. Zato dok se DTK koprca na suhom potrebno je da Sabor i Vlada RH napokon svojom glavom kažu svoje i da sve ono što su predhodnici zabrljali vrate na put interesa Hrvatskog naroda i RH. Dakle riječ je o vlasništvu DTK. Stoga moj prijedlog je da i Sabor i Vlada RH putem zakona, ali ("bez argumenata Zuricha") već sa argumentima svrsishodnog DTK, a kako bi HT ujedno sačuvao postojeće ljudske resurse i infrastrukturu, odrede; naprimjer: 10% tog vlasništva i dobiti kroz dionice - HT-u, a 90% tog vlasništva i udjela u dobiti onima koji su Ugovorom financirali i izgradili DTK. Dakle građanima Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka... a koji bi kao mali dioničari HT svojim udruženjima i kontrolirali HT u sferi DTK.
Eto uz malo dobre volje i sa puno poštenja može se učiniti veliki korak da se DTK vrati u život dostojan telekomunikacija trećeg milenija kako ga iz mrtvih ne bi oživljavale i u život vraćale nadolazeće generacije.

Pavle Cvijić
tcavlek : Služnost

S obzirom da..., 19.8.2006 16:23:05
Služnost

S obzirom da se javna rasprava protegla i na pravni aspekt sustava distribucije što uključuje i imovinsko pravne postavlja se pitanje služnosti korištenja nekretnina (zemljišta građevnog, poljoprivrednog …) kroz koji prolazi DTK, a kojeg su se dosadašnji sudionici jedva dotakli u raspravi.

Konkretni slučaj je postavljena DTK kroz privatno dvorište (bez znanja i suglasnosti vlasnika) koje je sastavni dio građevne čestice na kojoj je izgrađen objekat.

Do sada je RH bila isključivi vlasnik predmetnih «žica» koje u tri cijevi opslužuju cijeli sjeverni dio Zagreba. Promjenom vlasnika, njemački investitori , kao pravna osoba, ostvaruju profit koristeći se predmetnim privatnim zemljištem bez naknade vlasniku u fiksnoj telefoniji, a kojim zemljištem prolazi 20 duž. m DTK.

Od predmetnog dvorišta cca 50 m južnije njemački investitori, kao pravna osoba, ostvaruju profit koristeći se privatnim zemljištem u pokretnoj telefoniji, na način da plaćaju mjesečnu naknadu vlasniku. Predmetni repetitor postavljen je tek pošto je ugovorena cijena (koncesije, služnosti) sa vlasnikom.

Stoga postavljam pitanje sudionicima rasprave a poglavito gosp. Mihaelu Acalinović, koji se predstavlja kao pravni stručni zastupnik T.HT-a, da li T-HT u ovom trenutku prihvaća plaćanje služnosti korištenja vlasnicima privatnog zemljišta kroz čije zemljište prolazi DTK i koji je to iznos ili privatni vlasnik – fizička osoba treba ići na utuženje smetanja posjeda gdje će sud ustvrdit da T-HT ima pravo koristiti privatno zemljište i obvezati T-HT na plaćanje naknade vlasniku.
molib : Plaćanje naknade za pravo služ..., 21.8.2006 10:07:01
Plaćanje naknade za pravo služnosti treba se odnositi i na zemljište u privatnom vlasništvu, a ne samo na zemljište u vlasništvu lokalne zajednice ili države. No za dvadesetak metara sigurno neće se dobivati novac veći od dvjestotinjak kuna godišnje.
vbartolec : Pozdrav svima!
Nakon što s..., 21.8.2006 13:36:38
Pozdrav svima!
Nakon što sam pročitao priložene materijale za javnu raspravu i komentare na temu uvođenja reda u korištenje DTK (distributivna telekomunikacijska kanalizacija) i TK (telekomunikacijska kanalizacija) htio bih se u ovom skromnom komentaru uključiti u javnu raspravu te eventualno pridonijeti konstruktivnom rješenju na predmetnu temu. Neću se dublje upuštati u pravna kao ni tehnička pitanja jer je o tome dosta pisano i komentirano, već ću samo iznijeti neka svoja zapažanja i pitanja koja iz istih proizlaze.
Prije svega složio bih se sa stavom HAT-a u pogledu neminovne zaštite funkcioniranja cjelokupnog telekomunikacijskog prometa u RH koji je dovedeno u pitanje s aspekta ne poštivanja pravila struke, a time povećanog broja smetnji i otežanim okolnostima intervencija na održavanju telekomunikacijske mreže, uzrokovano upravo nekorektnim i nestručnim aktivnostima na korištenju «zajedničke « DTK.
Mišljenja sam da je sa istim raspravama o korištenju DTK trebalo započeti već prije godinu i pol, a možda i prije kako se ne bi doveli u stanje u kojem smo nažalost sada. No sada je potrebno iznaći rješenje upravo za proklamirani cilj, prije svega, dok je ekonomsko –financijsku problematiku potrebno sagledati posebno.
Do rješenja je potrebno doći što prije, a u prelaznom razdoblju obustaviti-zabraniti daljnje aktivnosti na nekontroliranom instaliranju novih kabela (u pravilu svjetlovodnih) .Osim toga to razdoblje je potrebno iskoristiti za sređivanje tehničke dokumentacije i sl. Sve zainteresirane strane trebaju aktivno i u dobroj vjeri sudjelovati u tom poslu od zajedničkog interesa, a to je stabilno funkcioniranje telekomunikacijskog sustava koji je nesumnjivo u direktnoj korelaciji sa razvojem svake pa i naše zemlje .
Pitanje vlasništva DTK i TK potrebno je također što prije razriješiti kako bi se u konačnosti znalo rasporediti koliki dio kolača kome pripada. Poznato je da svi dijelovi DTK (naročito) nisu izgrađeni sredstvima HT-a , ali je HT angažirao svoje ljude i sredstva te doprinosio aktivnom odnosu u cilju zaštite te premještanja postojećih sa jedne strane , a planiranju i razvoju telekomunikacijske mreže sa druge strane. Ne zaboravimo da je HT imao pravo i obavezu izdavanja uvjeta za izgradnju i rekonstrukciju objekata u prostoru, a i sada jednim dijelom sudjeluje u istom, sve u istom cilju.
Zakonom je bilo tako propisano.
Iz općeg interesa je bilo važno izgrađivati telekomunikacijsku mrežu, a time i DTK(pretežito u gradovima zbog pravila struke) pa se nije ni postavljalo pitanje o pravu služnosti i sl. posebno kada se radi o tzv. javnim površinama. Sjetimo se koliko su bili sretni ljudi kada su i to ne za male novce dobili telefon, a u mjesnim uredima(gradskim četvrtima ) gradovima i td.su se dijelila priznanja za doprinose u realizaciji izgradnje telekomunikacijske mreže. Iznajmljivali su se bez naknade prostori za UPS-ove ,dodjeljivala bez naknade zemljišta i sl . sve u općem interesu.
U novije smo doba suočeni za potrebom kvalitete tj. stvaranju uvjeta svima podjednako za mogućnost širokopojasnih usluga. Sve to izostaje bez novih ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu. I o tome netko mora voditi računa i time zaštititi cjelokupni sustav, a time i krajnjeg konzumenta komunikacijskih usluga, a što znaći ne samo tzv. jakog korisnika već i onog običnog građanina u zaboravljenoj i udaljenoj zoni. Zbog opće situacije u kojoj se nalazimo i sporog rješavanja iste zakočen je djelomično željeni razvoj. Najme postojeći resursi u DTK i TK su u dobroj mjeri iskorišteni pa se postavlja pitanje što je sa realizacijom novih dijelova. Tko tu želi i može preuzeti odgovornost za sutra? Tko će ulagati u potrebnu infrastrukturu i na bazi čijih sve planova i t d.?
Nadalje kada se i postigne željeni cilj uvođenja reda i kontrole doći će do realizacije vjerojatno i naplate troškova iznajmljivanja prostora u DTK I TK , naplate prava služnosti i dr.,a time do povećanja troškova poslovanja. Što mislite tko će platiti te troškove?
U svim komentarima nedostaje npr. tko je do sada vodio brigu i trošio ne mala sredstva na održavanju postojeće DTK i TK jer bez obzira na pravo vlasništva uvijek se je pozivao HT da popravi oštečeni ili dotrajali dio, a zbog sigurnosti prometa i i sl. npr. što je i HT činio.
Nadalje da se spomenem i tzv. zaštite ulaska u zdence DTK i TK koju opet provodi o svom trošku HT nije po meni da se spriječi konkurancija, već da se pokuša uvesti reda sa ciljem kontrole i evidencije tko ulazi ,zašto ulazi ,što će raditi, dali će dovesti u pitanje stabilnost funkcioniranja cjelokupnog sustava(bilo kojeg operatera),dali je uslijed tih radova došlo do oštećenja DTK i TK npr.i t d. Nekada(kada nije bilo konkurencije) je bilo nezamislivo običnim ljudima, a i raznim NO NAME organizacijama ulazak u tangirane prostore, bez nadzora i kontrole HT-a što je danas kao normalno jer sve je to naše, a gdje su pravila struke i sigurnost tako važnog sustava.
U komentarima se nadalje spominje i stalno provlači ona misao kako su građani u biti izgradili DTK i TK svojim naknadama za željeni priključak, no tu treba dodati da su od tih novaca izgrađena i telekomunikacijska čvorišta te ostala infrastruktura, što je s time, čije je to, moglo bi se postaviti pitanje. Smatram da o tome ne bi trebalo polemizirati više, jer znano je da su se izgradnja i ulaganja bazirala na mogućnostima HT-a iz ostvarene dobiti ( prema realiziranom prometu od građana i pravnih subjekata), kreditima banaka i drugim oblicima doprinosa ,opet u zajedničkom interesu.


Zaključio bih, svi smo za red i postizanje visoke stabilnosti u funkcioniranju telekomunikacijskog sustava , ali i za razvoj istog, pa je krajnje vrijeme da se oslobodimo parcijalnih interesa u globalnoj i zamršenoj situaciji.
Predstava je počela ,a još nisu poznati akteri, pravila i sl. Prekinimo predstavu , utvrdimo formu ,odredimo redatelja, jer ne želimo tragediju , zar ne?
zfrleta : poštovani,
komentar GKG - ..., 23.8.2006 17:24:51
poštovani,
komentar GKG - Zagrebački digitalni grad d.o.o. je na 5 stranica i nalazi se u privitku.

pozdrav svim učesnicima ove javne rasprave.
molimo podatke za kontakt od tvrtki koje su osnovane za upravljanje DTK infrastrukturom na
E-mail: zg.digitalni.grad@zg.t-com.hr

Dokument u prilogu: !DTK-javna rasprava HAT-prijedlozi zdg.doc
pcvijic : Poštovani!

Sve viš..., 24.8.2006 18:59:00
Poštovani!

Sve više se zahuktava Javna rasprava o zajedničkom korištenju DTK i u svezi s time na površinu isplivava lakomost pojedinca u grupi ( grupna lakomost ) koju ne rijetko i sami financiramo putem poreza, da bi kao žderač stvarnosti koprcala se od grada do grada i poput zmije napadala svoju žrtvu a da pritom ne vidi da je ta žrtva jača od svake sile i pohlepe. Gospodo ta žrtva je Hrvatski narod, to su građani grada Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka... i ma koliko se pripadnici te grupe lakomosti iz pete žila upinjali da bi u pljački ojačavali, Hrvatski narod je spreman da svemu tome kaže dosta.
Budući da su upravo ti građani putem Ugovora primorano financirali i dostojanstveno sebi u korist izgradili DTK potrebno je, vi za vi toga, aktivirati PRAVNU GILJOTINU i odrezati svu filozofiju zakonske zavrzlame i manipulaciju oko vlasništva DTK, a s čime se u najnovije vrijeme služi ta grupa lakomosti u gradovima. Zato od HAT-a očekujemo ( svi mi koji smo financirali i izgradili DTK ), da kao regularno tijelo u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima i uz potporu sviju nas građana odaberete one prave kapi za oči od kojih će i Vlada i Sabor RH napokon progledati i zakonsko svjetlo pravilno usmjeriti na vlasništvo DTK da se ne bi od jednog stvorenog kupleraja u privatizaciji pravio ovaj drugi manji, iz kojega već vire digitalni prstići koji na lijep način ali sigurno ulaze u otvorenu po građane još goru pljačku. A bit će kako biti mora rekao je sam Bog vidjevši taj privatizacijom stvoreni i ponovo od te grupe lakomosti stvarani kupleraj iz kojega uzme DTK i stavi ga u stvarnost kao kušnju za sve nas. Pa ko voli, mimo Hrvatskog naroda, neka izvoli.

Pavle Cvijić
ibarlek : OPTIMA TELEKOM u potpunosti po..., 29.8.2006 9:48:05
OPTIMA TELEKOM u potpunosti podržava ovu raspravu u cilju što žurnijeg i kvalitetnijeg rješenja DTK problema, te u tu svrhu prilažemo našu analizu predloženih dokumenata s konkretnim komentarima i prijedlozima temeljenim na iskustvima na terenu.

Srdačan pozdrav,
Igor Barlek, Direktor Sektora poslovanja s operatorima

Dokument u prilogu: DTK_P818-52.JPG

Dokument u prilogu: DTK_P824-67.JPG

Dokument u prilogu: OPTIMA TELEKOM osvrt na DTK javnu raspravu.pdf
bstipetic : Komentari u prilogu:..., 29.8.2006 12:34:29
Komentari u prilogu:

Dokument u prilogu: DCM-komentari.pdf
divanek : Poštovani učesnici ove javne r..., 29.8.2006 12:39:18
Poštovani učesnici ove javne rasprave,
Ako sam dobro razumio dosadašnju raspravu, svi žele niže cijene telekomunikacijskih usluga!? Ali - lokana samouprava želi dodatne prihode (služnost), građani žele dodatne prihode (povrat "uloženog", služnost), a Uprave tvrtki - operatere naravno moraju donijeti zaradu vlasnicima (dioničarima). Oprostite ovo mi liči na perpetum mobile. Te stvari nije moguće pomiriti.

Pitanje:
Što nam tek slijedi kada krene ista priča s elektroenergetskom infrastrukturom, vodovodom i kanalizacijom, plinskom mrežom,...!?
tholjevac : Komentar na „Javna rasprava –..., 30.8.2006 13:29:33
Komentar na „Javna rasprava – Zajedničko korištenje DTK“ napisala :mr.Tatjana Holjevac, predsjednica Skupštine Grada Zagreba

Prilog: Komentar na javnu raspravu i tekst političke platforme „DTK u ruke jedinica lokalne samouprave“


Dokument u prilogu: DTK u ruke lokane samouprave(2).doc

Dokument u prilogu: Komentar na javnu raspravu(4).doc
pcvijic :
Poštovani!

..., 30.8.2006 13:31:22

Poštovani!

Naprosto u završnici rasprave o DTK sve više se zaobilazi sam problem jer pojedinci svojom prozirnom vizijom naprosto isključuju one koji su Ugovorom izgradili DTK - građane Lijepe naše, i u raspravi prevladava niska razina u sagledavanju s koje skakuće bijedan osobni intres što vreba da zavlada, od njih samih otme. Pa se s cijenama i konkurentnošću muti i ono što nije, na primjer Referendum za izgradnju bolnice i slično, gdje su građani također "dobrovoljno" izdvajali od svojih niskih plaća... Dakle "vlasništvo nad DTK" uspostaviti tako da pripada ponajprije malim dioničarima ( građanima gradova Lijepe naše koji su ga financirali i izgradili ), a sve ostalo s cijenama i konkurentnošću učinit će stručni i sposobni ljudi koji će znati postaviti DTK tako da bude i ostane ono za što je izgrađen, da bude konkurentan, ali i onaj DTK iz kojeg se neće isisavati da si u državnoj i gradskoj upravi s mitom i korupcijom pojedinac buši dalje...

Pavle Cvijić
molib : Cijena korištenja kabelske kan..., 30.8.2006 13:32:55
Cijena korištenja kabelske kanalizacije će očito postati najveći problem oko kojeg se sada ne mogu usuglasiti gradovi koji bi na silu preuzeli vlasništvo nad nečim što nije njihovo dok bi operatori to htjeli praktično besplatno. Realna cijena bi trebala biti između 7 i 10 kuna po metru, a u tu cijenu bi trebala biti uključena priprema kanalizacije za iznajmljivanje (uvlačenje 4-5 cijeci fi 32 u cijevi 100 i 110).
molib : Volio bih da gđa Holjevac poja..., 31.8.2006 13:28:05
Volio bih da gđa Holjevac pojasni svoje izjave u Poslovnom dnevniku gdje kaže da će grad ZG graditi svoju DTK i izbnajmljivati je jeftinije nego što to radi HT u slučaju da Vlada donese odluku da HT-u pripada postojeća kanalizacija. Iz predloženih cijena je vidljivo da HT predalaže višestruko niže cijene u odnosu na cijene koje predlažu gradovi. Ako gradovi misle iznajmljivati cijevi po cijeno od 1-2 kune zašto onda sada traže 60. Ne radi li se tu o politici. I što ako jedan grad Pazin bude naplaćivao korištenje kanalizacije po 2 kune po metru, da li će on od tih novaca moći održavati i graditi novu DTK. Ili je to opet politika u kojoj će profitirati samo grad Zagreb.
Ono čega se ovdje nije nitko dotakao je činjenica da izgradnja DTK isključivo u svrhu iznajmljivanja ne donosi profit nego gubitak.
Evo jedan primjer: gradi se nova kuća i treba izgraditi 100 m DTK u koju će poslije netko uvući jedan kabel i plaćati za to 200 kuna godišnje. Ako je početna investicija za to 10.000 kuna, koliko godina treba za povrat uloženih sredstava? Opet grad Zagreb je druga priča, kanalizacija je izgrađena po cijelom gradu, svi operatori uvlače svoje kabele pa je u jednoj cijevim i po 12 kabela (to se vidi iz postavljenih slika) pa onda na primjer u 100 m ima i 30 kabela pa je to za 100 m ipak puno boljih 6000 kuna godišnje, a po cijeni od 60 kuna i 180.000 kuna ili po kilometru 1.800.000 kuna (po maksimalnoj cijeni od 60kn po metru). Mislite li da će to pogodovati razvoju telekomunikacija.
Ili npr. tvrtka Metronet koja kaže da je izgradila 300 km svjetlovodnih kabela po Zagrebu bi za to trebala plaćati 4.500.000 kuna godišnje (uz minimalnu zagrebačku cijenu od 15 kn po metru) i u startu platiti minimalno 6.000.000 kuna (po minimalnoj cijeni koju propisuje grad Zagreb od 20 kn/m jednokratno). Znači u prvoj godini minimalno 10.500.000 kuna samo za grad Zagreb. Pogoduje li to razvoju konkurencije.
Znate li gdje će se te cijene odraziti: ne po jednoj Plivi ili Zagrebačkoj banci već po svim malim korisnicima za koje se neće nitko trgati, već će većina biti osuđena na HT i onda mi koji trošimo 100 kuna mjesečno ćemo trošiti 150 za istu uslugu jer će se svi gubici da bi se dobila jedna Pliva prevaliti na one koji nemaju izbora.
pcavlovic :

· Gospodarenj..., 31.8.2006 14:23:15


· Gospodarenje DTK infrastrukturom podrazumijeva planiranje, izgradnju, održavanje i iznajmljivanje kapaciteta DTK infrastrukture.

· DTK infrastruktura mora biti raspoloživa svim sudionicima ravnopravno i pod jednakim uvjetima .

· Ovakav odnos može se jedino omogućiti kroz Hrvatsku agenciju za telekomunikacije (HAT) koja mora propisati uvjete i pravila gospodarenja DTK infrastrukturom. HAT proširuje svoju regulatornu ulogu i u područje gospodarenja DTK infrastrukturom.

· Hrvatska agencija za telekomunikacije treba osigurati jedinstvenu bazu podataka( Katastar DTK) potrebnih za korištenje, planiranje i održavanje DTK.

· Svi operateri i /ili vlasnici dijelova DTK infrastrukture obvezni su prijaviti svu izgrađenu infrastrukturu HAT-u radi točnosti i jedinstvenosti katastra DTK.

· Katastar DTK treba biti dostupan svim davateljima telekomunikacijskih usluga koji su aktivni na jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu Hrvatske.

· Radove izgradnje i održavanja DTK infrastrukture mogu obavljati samo ovlaštene i licencirane tvrtke .

· Postupak licenciranja i izdavanja ovlaštenja provodi HAT u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

· Planiranje izgradnje DTK treba koordinirati Agencija prema zahtjevima Operatora

· Operatori moraju Agenciji dostavljati planove razvoja korištenja DTK infrastrukture..

· Radovi na izgradnji, održavanju ili sanaciji moraju biti najavljeni u HAT.

· Planiranje i raspoloživost kapaciteta dijelova DTK infrastrukture mora onemogućiti pasivno korištenje kapaciteta ( imobilizacija raspoloživih kapaciteta) .

· HAT Pravilnikom o korištenju i iznajmljivanju slobodnih kapaciteta DTK infrastrukture uređuje detaljno sve uvjete korištenja ( rokovi, tehnički uvjeti i dr.)

· Agencija treba donijeti jedinstven cjenik korištenja DTK na nivou Hrvatske.

· HAT mora prije donošenja konačnog dokumenta o načinu gospodarenja DTK infrastrukturom odrediti privremene „režim“ korištenja DTK infrastrukture.

lmedunic : Komentar Udruge koncesionara k..., 31.8.2006 17:33:40
Komentar Udruge koncesionara kabelske televizije nalazi se u privitku

Dokument u prilogu: Komentar Udruge koncesionara kabelske televizije(1).doc
mbartulovic : Pravila korištenja DTK (pravil..., 1.9.2006 8:48:08
Pravila korištenja DTK (pravila struke navedena i u važećim Uputama o izgradnji mjesnih kabelskih mreža):

Uvlačenje dodatne PHD cijevi za svaki novi svjetlovodni kabel dodatno zauzima prostor u PVC cijevi. Da se smanji dodatno zauzimanje ionako ograničenog prostora prijedlog je da se ne uvlači dodatna PHD cijev u PVC nego da se kabel uvlači direktno sa jasnim oznakama operatera (npr. operaterov ID). Svi ostali postupci sukladno pravilima struke.


Pravila rješavanja zahtjeva za iznajmljivanje prostora u DTK


Iz DIRECTIVE 2002/21/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 7 March 2002
on a common regulatory framework for electronic communications networks and services
(Framework Directive)
Vidljivo je iz članka

(22) It should be ensured that procedures exist for the granting of rights to install facilities that are timely, non-discriminatory and transparent, in order to guarantee the conditions for fair and effective competition. This Directive is without prejudice to national provisions governing the expropriation or use of property, the normal exercise of property rights, the normal use of the public domain, or to the principle of neutrality with regard to the rules in Member States governing the system of property ownership.

Regulativa (Zakon i regulatorno tijelo) moraju osigurati da postoje procedure za davanje dozvola za instalaciju infrastrukture (kablovi između ostalog) koje su brze, nedeskriminirajuće i transparentne sa ciljem da osiguraju fer i efikasnu tržišnu utakmicu. Ova Direktiva ne nameće nacionalne uvjete koji određuju upravljanje sa eksproprijacijom ili korištenjem zemljišta, normalno upravljanje sa zemljišnim pravima, normalno korištenje javnog dobra ili sa principima neutralnosti koja se tiču pravila zemalja članica u upravljanju sustavom vlasništva nekretnina (zemljišta).

(23) Facility sharing can be of benefit for town planning, public health or environmental reasons, and should be encouraged by national regulatory authorities on the basis of voluntary agreements. In cases where undertakings are deprived of access to viable alternatives, compulsory facility or property sharing may be appropriate. It covers inter alia: physical co-location and duct, building, mast, antenna or antenna system sharing. Compulsory facility or property sharing should be imposed on undertakings only after full public consultation.

Zajedničko korištenje infrastrukture može biti od koristi za planiranje gradova, javno zdravlje (zdravstvo?) ili zbog očuvanja okoliša i treba biti poduprto od strane nacionalnih regulatora na pricipu volonterskih ugovora. U slučaju da je izvršenje pristupa onemogućeno kroz postojeće alternative, opcionalna infrastruktura ili zajedničko korištenje dobra može biti odgovarajuće. To pokriva zajedničko korištenje i fizičku kolokaciju i šahotve (DTK), zgradu, antenski stup, antenu ili antenski sistem. Obavezno zajedničko korištenje infrastrukture treba biti nametnuto samo nakon javne konzulatcije (rasprave).

Iz ove direktive i priloženih dokumenata i primjera iz drugih zemalja vidljivo je da je infrastruktura podložna zakonodavstvu zemalja članica i odlukama regulatora, te da u Zakonima postoje i drastične mjere kao što je eksproprijacija (Danska) takve infrastrukture ako je za potrebe polaganja kabla to od općeg dobra i ako je to dio javne telekomunikacijske mreže, a bitno je za pružanje usluga korisnicima.


Primjer Danske

Providers of public telecommunications networks have the right to lay cables along
public roads and railways if permitted by the NTA in accordance with the rules
concerning expropriation.
All providers of public telecommunications networks have been ensured an equal right
in obtaining access to the laying of cables on private land and to set up the associated

Svi operatori javnih telekomunikacijskih mreža imaju jednaka prava u dobivanju dozvola za postavljanje kablova na privatnom zemljištu

amplifier and distribution sites, subject to achievement of voluntary agreement with the
person or company that owns the property upon which cables are to be laid. When
expropriating, the purpose of such cable-laying must be for the sake of the common
good, i.e. the cable path in question must be part of a public telecommunications
network and must also be essential for providing services to consumers.

Kod eksproprijacije, svrha postavljanja kablova mora biti za opće dobro, tj. Pložaj zauzeća kabla mora biti dio javne telekomunikacijske mreže i mora biti bitno za pružanje usluge korisniku.


"Iznosi naknada za iznajmljivanje prostora DTK"

Kod infrastrukturalnih investcija tipa ceste, dtk infrastruktura itd., povrat na investiciju se računa na period od 15 – 20 godina. Ako je cijena investicije od 400.000 do 800.000 kn po km dtk, sa pretpostavkom da su položene 4 PVC cijevi 110 mm da su tri u najmu sa po tri kabela cijena po jednom kabelu bi bila 44.444 kn do 88.888 kn po km. Račaunajući sadašnju vrijednost novca, na rok povrata investicije od 15 godina za ivesticiju od 400.000 kn godišnja cijena po metru najma (ne uključujući cijenu održavanja i dokumentiranja) bila bi 2,96 kn/m/godišnje, a računajući povrat investcije na 20 godina 2,22 kn/m/godišnje. Ako se tome doda 10% za održavanje i 10% za dokumentiranje konačna cijena bi bila 3.55 kn/m/godišnje ili 2,67 kn/m godišnje.

Sukladno gore navedenom može se izračunati najam za više cijevi ili drukčije kategorije zemljišta, no u svakom slučaju za novoizgrađenu infrastrukturu cijena najma se može izračunati na gore navedeni način, a za postojeću prijedlog je da se izračuna amortizacija te kroz to i cijena.

Održavanje DTK

Zbog obima posla, te zbog povećanja efikasnosti i konkrentnosti prijedlog je da se održavanje dodjeljuje tvrtkama na području županija.

Vođenje dokumentacije

Prijedlog je da se dokumentacija vodi u katastru vodova te da samo HAT i operatori imaju uvid u sve katastre zbog planiranja mreže i izdavanja dozvola.
jmajeric : Poštovani sudionici javne rasp..., 1.9.2006 16:31:00
Poštovani sudionici javne rasprave,

U prilogu dostavljamo okvirne smjernice trgovačkog društva Metronet telekomunikacije d.d. za potrebe predmetne javne rasprave.

Metronet telekomunikacije d.d., Zagreb
pcvijic :, 3.9.2006 14:44:00

Poštovani!

U raspravi o DTK sve jasnije se iskristalizirao zajednički kristal kojekakvih udruženja i jedinica lokalne samoupravne gradova kao nešto što upravo u tom svom sjaju, ali samo njima samima, garantira profit i ekstraprofit a zabluđuje; financjere i graditelje DTK kao i Vladu i Sabor RH. No kako ti financijeri i graditelji DTK ( građani gradova i sela Lijepe naše koji su ga Ugovorom financirali i izgradili ) nisu veslo sisali već i oni sami dobro vide tu njihovu lakomost umotanu u celofan, a što ništa drugo i nije nego kroz udvaranje i arnžman propisa, pljačka na lijepi način. Zato se ti financijeri i graditelji vide kao vlasnici DTK i to u svom udruženju malih dioničara HT koji će znati cijeniti ponuđeni servis usluga ali i suradnju bez pljačkanja. Stoga predlažem Vladi i Saboru RH da GILJOTINOM proglase ih vlasnicima DTK, da bi ti mali dioničari HT-a sa svojim stručnim i sposobnim ljudima produktivno surađivali sa svima, ne samo u gradu već i u državi, kako u sferi okoliša, zajedništva, napretka, da bi svrsishodan DTK procvjetao u svom prosperitetu.

Pavle Cvijić
tcižmek : Baveci se navedenom problemati..., 3.9.2006 22:10:00
Baveci se navedenom problematikom kratko komentiram vrijednu akciju HAZT, iako sam nišljenja da ona nije u stanju sama riješiti danasnji problem sustava DTK, DKK, KZP i KIP, Kablovske televizije ili kako ga danas neki sa pravom zovu Kablovske kanalizacije.