e-Agencija

HAKOMetar

Procjenitelj troškova

Nositelj okvirnog programa (NOP)

GIS portal

Kalkulator privatnosti

Aplikacija ''Kviz''

Pregled tržišta

Korisnici: 

Još nemate otvoren račun?
ISO 9001:2008 - Upravljanje kvalitetom

Dosadašnje rasprave

Javna rasprava - Računovodstveno odvajanje i Troškovno računovodstvo

Hrvatska agencija za telekomunikacije od 10. kolovoza 2006. na stranicama www. telekom.hr pokreće javnu raspravu na temu:

 
RAČUNOVODSTVENO ODVAJANJE I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO
 

Uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo i promjene u Europskoj zajednici, kao i posebnosti hrvatskog telekomunikacijskog tržišta, Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije odlučilo je da se javna rasprava temelji na dokumentu "Preporuka Europske komisije o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu; 2. dio - Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo" od 08. travnja 1998. godine (Commission Recommendation of 8 April 1998 on interconnection in a liberalized telecommunications market; Part 2 - Accounting separation and cost accounting - u daljnjem tekstu Preporuka).

Iako je temeljni dokument prema kojem Agencija pokreće javnu raspravu Preporuka, stručna javnost, odnosno svi sudionici pozvani su da svoja mišljenja i komentare ne ograniče isključivo na sadržaj Preporuke, već da u obzir uzmu i druge dokumente, kao i praksu unutar zemalja članica Europske zajednice, a vezano za troškovno računovodstvo i računovodstveno odvajanje.

Hrvatska agencija za telekomunikacije poziva operatore javnih telekomunikacijskih mreža i sve zainteresirane da tijekom javne rasprave iznesu svoja stajališta i komentare do 14. rujna 2006. godine.

Sudionici u javnoj raspravi svoje komentare mogu uputiti i pismeno na adresu:

Hrvatska agencija za telekomunikacije, Jurišićeva 13, 10000 Zagreb, uz obvezno navođenje slijedećih podataka:

  • Naziv i sjedište tvrtke; Ime i prezime kontakt osobe/a;
  • Telefon kontakt osobe/a;
  • Adresa elektroničke pošte kontakt osobe/a, kako bi u slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjem zaprimljenog komentara, Agencija mogla kontaktirati navedenu osobu.
 

Svi zaprimljeni komentari bit će javno objavljeni na stranicama www. telekom.hr, te će ih sudionici moći komentirati.

U javnu raspravu mogu se uključiti samo registrirani korisnici.
Prijevod Preporuke,
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA
Bruxelles, 8.04.1998.
C(1998) 960 final
 

PREPORUKA KOMISIJE
od 8. travnja 1998.

o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu

2. dio – Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo


PREPORUKA KOMISIJE
od 8. travnja 1998.
o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu
2. dio – Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo
 
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

Uzimajući u obzir Direktivu 97/33/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1997. o međusobnom povezivanju u telekomunikacijama koja se odnosi na osiguravanje osnovne usluge i interoperabilnosti kroz primjenu načela otvorenog pristupa mreži (ONP)[1] a posebice pripadajući Članak 7(5),

Budući da Direktiva 97/33/EC dodijeljuje nacionalnim regulatornim tijelima za telekomunikacije važnu ulogu u osiguravanju adekvatnog međusobnog povezivanja mreža u skladu sa zakonima Zajednice, uzimajući u obzir Preporuke koje je Komisija utvrdila kako bi se olakšao razvoj pravog europskog domaćeg tržišta; budući da, posebice, Članak 7(5) Direktive 97/33/EC traži od Komisije da pripremi preporuke o sustavima troškovnog računovodstva i računovodstvenog odvajanja; 

Budući da Članak 7(2) Direktive 97/33/EC traži od organizacija koje su nacionalna regulatorna tijela proglasila operatorima sa znatnom tržišnom snagom, da slijede načela transparentnosti i orijentacije troškova za cijene međusobnog povezivanja;

Budući da Članak 8(2) Direktive 97/33/EC traži od operatora sa znatnom tržišnom snagom da vode odvojene račune, s jedne strane za svoje aktivnosti koje se odnose na međusobno povezivanje – što obuhvaća interno pružanje usluga međusubnog povezivanja i pružanje usluga međusobnog povezivanja drugima – a s druge strane za ostale aktivnosti, kako bi se identificirali svi elementi troškova i prihoda, na osnovu njihovog izračuna i upotrijebljene detaljne metode atribuiranja, vezano uz njihove aktivnosti međusobnog povezivanja, uključujući podjelu na stavke fiksne aktive i strukturalnih troškova;

Budući da Komisija u svojoj Preporuci od 8. siječnja 1998[2] o međusobnom povezivanju na liberaliziranom tržištu – 1. dio: određivanje cijena međusobnog povezivanja, uzima u obzir da je najprikladniji pristup cijenama međusobnog povezivanja onaj koji se temelji na dugoročnim prosječnim rastućim troškovima, budući da on najbolje odgovara tržišnom natjecanju; budući da ovaj pristup ne isključuje upotrebu opravdanih povećanja cijena kao sredstava povrata tih budućih zajedničkih troškova za učinkovitog operatora, što se može dogoditi u okolnostima tržišnog natjecanja;

Budući da pristup određivanju cijena koji se temelji na dugoročnim prosječnim rastućim troškovima podrazumijeva sustav obračunavanja koji se temelji na trenutnim troškovima a ne na prošlim troškovima; budući da je Komisija preporučila zemljama članicama (u preporuci od 8. siječnja 1998.) da postave rokove za implementaciju novog sustava troškovnog računovodstva za operatore sa znatnom tržišnom snagom, koji će se temeljiti na određivanju troškova vezanih uz aktivnosti; budući da su ekonomski i inženjerski modeli odozdo prema gore (bottom-up) još uvijek nesavršeni iako postaju sve sofisticiraniji, te se tako pomirenje pristupa odozgo prema dolje (top-down) i onog odozdo prema gore (bottom-up) ne može očekivati u doglednoj budućnosti;

Budući da Članak 7(5) Direktive 97/33/EC zahtijeva da nacionalna regulatorna tijela osiguraju opis sustava troškovnog računovodstva koji pokazuje osnovne kategorije u koje se grupiraju troškovi i pravila upotrijebljena za alokaciju troškova međusobnog povezivanja, zainteresiranim stranama bude dostupan na zahtjev; budući da način alokacije troškova mora biti prikazan dovoljno detaljno da se jasno vidi odnos između cijena i troškova mrežnih dijelova i usluga (tj. faktora upotrebe); budući da treba prikazati i bazu na temelju koje se nepripisivi troškovi alociraju između različitih računa; budući da slaganje sa sustavom troškovnog računovodstva mora verificirati nacionalno regulatorno tijelo ili neko drugo kompetentno tijelo, neovisno o telekomunikacijskoj organizaciji i odobreno od strane nacionalnog regulatornog tijela; budući da financijsko izviješće o slaganju mora biti objavljeno svake godine;

Budući da Članci 12(1) i 13(1) Direktive 95/62/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1995. o primjeni otvorenog pristupa mreži (ONP) na govornu telefoniju[3] zahtijevaju da tarife za korištenje javne fiksne telefonske mreže i usluge govorne telefonije slijede osnovna načela orijentacije i transparentnosti troškova, uključujući implementaciju odgovarajućeg sustava troškovnog računovodstva od strane operatora sa znatnom tržišnom snagom; budući da su doprinosi međusobno povezanih strana shemama koje pripadaju access deficit tipu (riječ je o naknadama za troškove nastale uslijed nemogućnosti postizanja ekonomske cijene usluge, op. Hrvatske agencije za telekomunikacije) dozvoljeni samo kad su ograničenja tarife nametnula nacionalna regulatorna tijela na temelju isplativosti i pristupačnosti telefonske usluge u skladu s Člankom 12(2) Direktive 95/62/EC; budući da Komisija u svom priopćenju od 27. studenog 1996. o kriterijima procjene za nacionalne sheme izrade troškovnika i financiranja osnovnih usluga u telekomunikacijama i u smjernicama za zemlje članice o provođenju tih shema[4], vjeruje da bi takve sheme trebale nestati do 1. siječnja 2000;

Budući da Direktiva Komisije 90/388/EEC od 28. lipnja 1990. o tržišnom natjecanju u telekomunikacijskim uslugama[5], dopunjena Direktivom 96/2/EC[6], zahtijeva od zemalja članica da osiguraju učinkovito tržišno natjecanje među operatorima koji se natječu na relevantnim tržištima; budući da se zahtijeva transparentnost u odnosu na troškovno računovodtsvo operatora i u nepokretnim i u pokretnim telekomunikacijskim mrežama;

Budući da Članak 2 Komisijine Direktive 95/51/EC od 18. listopada 1995. koja dopunjuje Direktivu 90/388/EEC s obzirom na ukidanje ograničenja o korištenju mreža kabelske televizije za pružanje već liberaliziranih telekomunikacijskih usluga[7], zahtijeva da zemlje članice osiguraju transparentnost troškovnog računovodstva i da spriječe diskriminacijsko ponašanje gdje jedan operator koji ima ekskluzivno pravo na javnu telekomunikacijsku mrežnu infrastrukturu i na infrastrukturu za kabelsku televiziju, te da posebice osiguraju odvajanje financijskih računa koji se odnose na svaku pojedinu mrežu i njene aktivnosti kao davatelja telekomunikacijskih usluga, budući da sukladno Članku 8(1) Direktive 97/33/EC operatori sa znatnom tržišnom snagom koji imaju posebno ili ekskluzivno pravo na pružanje usluga u drugim sektorima (kabelskom ili satelitskom televizijskom odašiljanju) moraju imati odvojene račune za telekomunikacijske aktivnosti i za one druge, u istoj mjeri kao da se radi o telekomunikacijskim aktivnostima pravno neovisne tvrtke ili da imaju strukturalno odvojene telekomunikacijske aktivnosti od drugih aktivnosti.

Budući da Članak 8(3) Direktive 97/33/EC zahtijeva od organizacija koje raspolažu s javnom telekomunikacijskom mrežom i/ili javno pružaju raspoložive telekomunikacijske usluge da financijske informacije predoče svojim nacionalnim regulatornim tijelima promptno i na zahtjev i do razine traženih detalja; budući da nacionalna regulatorna tijela mogu objaviti takve informacije kako bi se pridonijelo otvorenom i natjecateljskom tržištu, istodobno uzimajući u obzir čuvanje poslovne tajne;

Budući da primjena načela ove preporuke ne dovodi u pitanje dužnosti zemalja članica i tvrtki koje moraju poštovati pravila Zajednice o tržišnom natjecanju, uzimajući u obzir specifične stavove izložene u priopćenju Komisije o primjeni pravila tržišnog natjecanja kako bi se pristupilo sporazumima u telekomunikacijskom sektoru[8];

Budući da je savjetodavni odbor osnovan Člankom 9(1) Direktive Vijeća 90/387/EEC[9] (ONP odbor) dao potporu načelima sadržanima u ovoj preporuci i da je Komisija uzela u obzir izražena stajališta,


DONOSI SLJEDEĆU PREPORUKU:

1. Ova preporuka odnosi se na implementaciju sustava računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva kod operatora koje su nacionalna regulatorna tijela proglasila operatorima sa znatnom tržišnom snagom u skladu s Člankom 8(2) Direktive 97/33/EC o implementaciji obveza o međusobnom povezivanju, s posebnim obzirom na načela transparentnosti i orijentaciju troškova.

2. Preporuča se da nacionalna regulatorna tijela zahtijevaju od svojih operatora sa znatnom tržišnom snagom raščlanjivanje njihovih operativnih troškova, uposlenog kapitala i prihoda, barem unutar ovih širokih poslovnih pojmova:


Jezgrena mreža (uključena infrastruktura)

Jezgrena mreža obuhvaća davanje usluga međusobnog povezivanja, usluge tranzita i usluge operatora koji daje usluge prijenosa.


Lokalna pristupna mreža (infrastruktura lokalne petlje)
Lokalni pristup mreži obuhvaća pružanje priključaka telefonskoj mreži[10].

Maloprodaja

Maloprodajno poslovanje obuhvaća aktivnosti koje su uglavnom povezane s komercijalnim davanjem usluga nepokretne telefonije i iznajmljenih vodova krajnjim korisnicima. Odvojeni računi mogu se pripremiti za svaku aktivnost unutar maloprodaje koja je podložna regulaciji (kao što su iznajmljeni vodovi i telefonija).


Druge aktivnosti

"Druge aktivnosti" obuhvaćaju druge aktivnosti koje nudi operator sa znatnom tržišnom snagom i koje mogu uključiti neregulirane aktivnosti kao i druge tipove reguliranih aktivnosti. Računi za regulirane i neregulirane aktivnosti moraju biti odvojeni.

Dio I, Dodatka određuje djelokrug svakog poslovanja. Cijena prijenosa između poslovanja navedene su u Dijelu II. U okviru ovih širokih poslovnih pojmova nacionalna regulatorna tijela mogla bi smatrati prikladnim i daljnje raščlanjivanje računa, s obzirom na transparentnost i uvjete tržišnog natjecanja koje zahtijeva nacionalno ili europsko zakonodavstvo (npr. mobilne, kabelske ili međunarodne aktivnosti).


3. Preporuča se da se alokacija troškova, uposleni kapital i prihod obrade u skladu s načelom uzroka nastanka troškova (kao što je određivanje troška prema aktivnosti – activity based costing, ABC).

Sustav troškovnog računovodstva operatora sa znatnom tržišnom snagom treba biti dovoljno detaljan da omogući – koliko je god moguće – alokaciju troškova raspetljanim mrežnim dijelovima a pogotovo kako bi se odredio trošak raspetljanih usluga međusobnog povezivanja.

Dobro definiran sustav troškovnog računovodstva omogućit će da najmanje 90% troškova bude alocirano na temelju direktnog ili indirektnog uzroka nastanka troškova[11].

Preporuča se da nepripisivi troškovi (trošak koji se može pripisati samo na proizvoljnjoj osnovi) budu jasno prepoznati u posebnom računu i da budu podložni posebnom tretmanu od strane nacionalnog regulatornog tijela (trebali bi se distribuirati sukladno pravilima koja su odredile zemlje članice, u skladu s pravilima o tržišnom natjecanju i sukladno načelima transparentnosti i proporcionalnosti).

Preporuča se da nacionalno regulatorno tijelo pokrene javnu raspravu s tržišnim igračima oko usvajanja pravilne metode alokacije i oko specifičnog tretmana za nepripisive troškove.

Dio III Dodatka iznosi preporučena načela za alokaciju troškova, uposleni kapital i prihode prilikom pripreme odvojenih računa.

Dio IV Dodatka pruža smjernice za primjenu tih načela na kalkulaciju operativnih troškova, uključujući deprecijaciju; Dio V, donosi isto za trošak kapitala i uposleni kapital a Dio VI za prihode.


4. U preporuci od 8. siječnja 1998., nacionalnim regulatornim tijelima preporučeno je da svojim operatorima sa znatnom tržišnom snagom odrede rokove za implementaciju novih sustava troškovnog računovodstva utemeljenih na tekućim troškovima.

Preporuča se da metode i kriteriji za procjenu trenutne vrijednosti imovine mreže utvrde nacionalna regulatorna tijela nakon javne rasprave s tržišnim igračima.

Procjena trenutne ili buduće vrijednosti imovine mreže učinkovitog operatora, tj. vrijednosti koja bi prevladala da je tržište naglašeno natjecateljsko, predstavlja ključni element u metodi "računovodstva tekućih troškova". Time se zahtijeva da se troškovi deprecijacije uključeni u operativne troškove izračunaju na osnovu tekućih procjena ekvivalentne imovine, iz čega slijedi da i izviješće o uposlenom kapitalu također treba biti utemeljeno na tekućim troškovima.

Apendiks Dodatka daje smjernice o suvremenim procjenama imovine i metodama prilagodbe tekućeg troška.


5. Uzimajući u obzir derivaciju cijena međusobnog povezivanja, nacionalna regulatorna tijela mogu zahtijevati da se faktori učinkovitosti primjene kao priznavanje činjenice da korištenje vrijednosti računovodstva tekućih troškova za mrežu ne mora u potpunosti odražavati troškove učinkovitog operatora[12]. U ovu svrhu "najbolja praksa troškova međusobnog povezivanja" dana u preporuci od 8. siječnja 1998. predstavlja prikladno uporište.


6. Predlaže se da operatori od kojih je zatraženo izviješće o računovodstvenom odvajanju, predoče i izjavu o prihodu i gubitku te bilancu za svako od posebnih poslovanja. Troškovi prijenosa i kupnje između poslovanja trebaju se jasno raspoznavati.

Preporučeni sadržaj i format financijskih regulatornih izviješća koje operatori sa znatnom tržišnom snagom moraju predočiti prikazani su u Dijelu VII Dodatka.

Zbog usklađivanja, predlaže se da financijsko izviješće o ovim odvojenim regulatornim računima bude konsolidirano u izjave o prihodu i gubitku i u bilancu kompanije kao cjeline. Predloženo je i pomirenje odvojenih regulatornih računa i zakonskih računa operatora.


7. Preporuča se da nacionalna regulatorna tijela pripreme relevantne računovodstvene informacije od operatora sa znatnom tržišnom snagom koje zainteresirane strane mogu dobiti na zahtjev s dovoljnom dozom detalja kako bi se izbjegla nepotrebna diskriminacija između internog i vanjskog pružanja usluga i kako bi se omogućilo prepoznavanje prosječnih troškova neraspetljanih usluga međusobnog povezivanja.

U tom smislu, objava dovoljno detaljnih izjava o troškovima od strane operatora, na kojima se vidi prosječna cijena trošak mrežnih dijelova povećat će transparentnost i ojačati povjerenje natjecatelja u to da nema potpora koje bi sprječavale tržišno natjecanje. To se smatra posebno važnim za prekogranične usluge međusobnog povezivanja i za međunarodne aktivnosti.

K tome, za one zemlje članice koje provode sheme za financiranje obveza o osnovnim uslugama i/ili access deficit doprinosa (access deficit contributions, ADC), preporuča se da nacionalna regulatorna tijela stave na raspolaganje dovoljno računovodstvenih informacija dobivenih od operatora sa znatnom tržišnom snagom kako bi se osiguralo da nema diskriminacije između iznosa nametnutog drugim operatorima i onih internih.


8. Ove računovodstvene smjernice odnose se na regulatorna izviješća i nije im svrha da budu zamjena za zakonska financijska izviješća koja mogu tražiti zemlje članice.




Sastavljeno u Bruxellesu, 8. travnja 1998.


Za Komisiju

Martin Bangemann
Član Komisije


[1] OJ L 199, 26.7. 1997., str. 32.

[2] OJ L 73, 12.3.98., str. 43.

[3] OJ L 321, 30. 12. 1995., str. 6.

[4] COM(96) 608.

[5] OJ L 192, 24.7.1990, str. 10.

[6] OJ L 20, 26. 1. 1996., str. 59.

[7]
OJ L 256, 26.10.1995., str. 49.

[8]
OJ C 76, 11.3.1997., str. 9.

[9]
OJ L 192, 24.7.1990., str. 1.

[10]To ne uključuje one mrežne dijelove koje nisu osjetljive na promet i koje su posvećene nekom određenom korisniku uključujući npr. lokalne petlje i linijske pločice te priključne točke korisnika na koncentratorima i centralama.

[11]
Direktno pripisivi troškovi su troškovi koji se mogu direktno povezati s proizvodom ili uslugom. Indirektno pripisivi troškovi su oni koji se mogu proporcionalno pridodijeliti proizvodima i uslugama na mjerljivoj neproizvoljnoj osnovi koja se temelji na odnosu troškova i direktno pripisivih troškova (npr. upotrebom faktora korištenja za svaki korišteni zajednički resurs).

[12]Neke od imovina mogu imati previše zahtjeva ili mrežna arhitektura može biti nedovoljno optimalna. Implementacija ekonomsko-inženjerskog modela odozdo prema gore (bottom-up) omogućit će davanje informacija o ovim neučinkovitostima.

zmarkota : Pozdravljam inicijativu HAT-a ..., 15.9.2006 10:06:17
Pozdravljam inicijativu HAT-a da otvori javnu raspravu o ovoj vrlo važnoj temi.

Sa žaljenjem moram primijetiti kako ova tema i otvorena javna rasprava nije izazvala apsolutno nikakav interes od strane Operatora.
Iako je rasprava pokrenuta u jeku godišnjih odmora, moram priznati da sam očekivao bar po neki komentar od onih koju su proglašeni operatorima sa znatnijom tržišnom snagom.
Očekivao sam kako će barem netko od njih prezentirati njihova iskustva iz prakse, tj. kako su oni proveli slovo Zakona o telekomunikacijama koji je još 1999. god (prije punih sedam godina) u čl 40. propisao obavezu po kojoj "moraju prikladno razdvojiti, glede ustroja i obračuna, poslovne aktivnosti na različitim telekomunikacijskim tržištima radi osiguranja razvidnosti u protoku usluga i plaćanja između tih područja u kojima su aktivni. ".

Da stvar bude još interesantnija o ovoj temi se razmišljalo i prije punih 11 godina. Sada već daleke 1995 Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga je odredio slijedeće : „HPT je obvezan usluge otvorene za konkurenciju voditi u posebnom računovodstvenom popisu.“

Izgleda kako su oni to riješili u skladu sa našim Zakonom, ili se možda svih ovih 11 godina nisu ni pokušali držati Zakona (što bi me jako čudilo), pa ne žele da se o tome uopće razgovara i raspravlja.
Tema koja je u Zakonu već punih 11 godina zaslužuje puno više od ignoriranja javne rsprave.


Nadam se da je HAT-u ovo vrlo jasna i nedvosmislena poruka, te kako će HAT pronaći načina da provede Zakon i u ovom segmentu koji je i te kako važan za liberalizaciju TK tržišta.

Na kraju, pozivam HAT da, zbog važnosti teme i gore navedenih okolnosti, te činjenice kako javna rasprava ipak nije uspjela, produži rok za raspravu za 45 dana.
sduranovic : Poštovani,
, 14.9.2006 15:25:00
Poštovani,

sukladno pozivu Hrvatske agencije za telekomunikacije (Agencija) operatorima javnih telekomunikacijskih mreža za uključivanje u javnu raspravu vezanu za računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo objavljenog na službenim Internet stranicama Agencije, u nastavku slijedi doprinos HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. (u daljnjem tekstu: T-HT) otvorenoj javnoj raspravi.

Iz objavljenog dokumenta razvidno je kako je Agencija odlučila javnu raspravu temeljiti na Preporuci EU Komisije (98/322/EC) od 08. travnja 1998. o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu, 2. dio – Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo (u daljnjem tekstu: Preporuka iz 1998.).

S tim u vezi dopustite da skrenemo pozornost da je predmetna Preporuka je zamijenjena novom Preporukom EU Komisije (2005/698/EC) od 19. rujna 2005. koja se odnosi na «računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo unutar pravnog okvira za elektroničku komunikaciju» (u daljnjem tekstu: Preporuka iz 2005.).

Naime, u točki 3. preambule Preporuke iz 2005. obrazložen je razlog ažuriranja Preporuke iz 1998. gdje se navodi «Ovom se Preporukom ažurira Preporuka Komisije (98/322/EC) od 08. travnja 1998. o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu (2. dio – Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo), nastavno na primjenu regulatornog okvira za elektroničke publikacije (25. srpanj 2003.). Ova revizija je neophodna s obzirom da je regulatorni okvir iz 2002. predstavio neke bitne promjene regulatornog paketa iz 1998, kao što su povećanje opsega primjene (regulatornog) okvira; različit pristup nametanja ex ante obveza; različit opseg primjene specifičnih odredbi koje se odnose na računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo te primjena načela tehnološke neutralnosti.»

Polazeći od argumenta EU Komisije za ažuriranje Preporuke iz 1998., držimo oportunim po ovom pitanju slijediti regulatorne standarde iz Europske Unije, i to iz više razloga.

Naime, Republika Hrvatska se nalazi u postupku pregovaranja za pridruživanje Europskoj Uniji te je u tijeku postupak prilagodbe hrvatskih zakonskih propisa važećem regulatornom okviru Europske unije. Stoga bi već i sama rasprava oko Preporuke iz 1998. koja se temelji na regulatornom okviru Europske unije iz 1998. godine predstavljala korak unatrag u odnosu na ciljeve harmonizacije hrvatskog pravnog okvira. Naime, ukoliko bi Agencija inzistirala na Preporuci iz 1998., došlo bi do nesuglasja prilikom prilagodbe hrvatskih zakona važećem regulatornom okviru Europske Unije, a što bi bilo protivno namjerama EU Komisije. Stoga se Preporuka iz 2005. koja se temelji na važećem regulatornom okviru, u ovom trenutku pokazuje kao najprihvatljivija za raspravu na ovu temu. Vjerujemo da time Hrvatska ne bi zaostajala u integracijskom procesu pozivanjem upravo na trenutno važeći regulatorni okvir koji je usvojen 2002. godine.

Nadalje, prilagodba računovodstvenog sustava operatora bilo kojim računovodstvenim standardima podrazumijeva znatne troškove na strani operatora. Pri tom je nadležno tijelo koje ima ovlaštenje nametnuti određene mjere, dužno voditi računa o njenoj svrhovitosti te o proporcionalnosti njenog učinka s troškovima koje pri tom poduzetnik ima. Naime, načelo proporcionalnosti nalaže primjenu one regulatorne mjere koja je najmanje otegotna za operatora. U tom smislu smatramo da bi troškovi koje bi T-HT bio dužan snositi s ciljem prilagodbe računovodstvenog sustava Preporuci iz 1998. da bi se nakon toga (najvjerojatnije u vrlo kratkom roku) tražila nova prilagodba Preporuci iz 2005., bili nerazmjerni te bi takav pristup u primjeni računovodstvenih standarda bio suprotan gore navedenom načelu.

Pored prethodno navedenog koristimo priliku osvrnuti se i na samu Preporuku iz 1998. Naime, pokazalo se da ključ alokacije proizvoda operatora prema Preporuci iz 1998. nije dovoljno transparentan te da je djelomično proizvoljan. Preporuka iz 1998. se fokusira na razdvajanje troškova i prihoda na pristup, jezgrenu mrežu, maloprodaju i druge aktivnosti te unaprijed predefinira okvir računovodstvenog izvještavanja. Iskustva u pojedinim zemljama Europske Unije (npr. Njemačka) potvrđuju neadekvatnost Preporuke iz 1998. jer dokumenti koji su se podnosili u svrhu dokazivanja računovodstvenog razdvajanja prema Preporuci iz 1998. najčešće su se smatrali nepotpunim i nejasnim.

S druge pak strane, Preporuka iz 2005. omogućava veću fleksibilnost izvještavanja adekvatnim identificiranjem i preraspodjelom prihoda, troškova, uposlenog kapitala te količine različitih aktivnosti poduzetih od strane operatora budući da je usmjerena na one financijske podatke kojima se dokazuje usklađenost poslovanja s načelima nediskriminacije i transparentnosti. Ističemo da Preporuka iz 2005., u svom Dodatku navodi da «sustavi računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva moraju dati financijske podatke s takvim pojedinostima koji pokazuju suglasje s načelima nediskriminacije i transparentnosti, adekvatno raščlanjujući pripadajuće prihode, troškove, uposleni kapital i opseg različitih aktivnosti koje provodi operator.»

U svakom slučaju, ističemo da je prije određivanja obveze računovodstvenog razdvajanja, nužno potrebno prethodno pravilno provesti postupak analize tržišta i utvrđivanja operatora sa znatnijom tržišnom snagom, u cilju ubrzanog usklađivanja hrvatske regulatorne prakse s regulatornim trendovima u Europskoj uniji.

Slijedom iznesenog T-HT zaključuje da bi polazište u razgovorima oko ovog pitanja trebala biti Preporuka iz 2005. i u tu svrhu predlaže osnivanje radne skupine kroz koju bi se na stručnoj razini raspravila sva otvorena pitanja vezana uz računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo. U tu svrhu, T-HT ostaje otvoren za daljnju međusobnu suradnju.

S poštovanjem,


Siniša Đuranović, Izvršni direktor
Podjedinica za korporativne regulatorne poslove

Dokument u prilogu: Agencija - doprinos javnoj raspravi - 14.09.2006.doc
hkokot : T-Mobile Hrvatska d.o.o. (dalj..., 14.9.2006 15:29:00
T-Mobile Hrvatska d.o.o. (dalje: T-Mobile) pozdravlja mogućnost davanja komentara u okviru javne rasprave po pitanju računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, koju je pokrenula Hrvatska agencija za telekomunikacije (dalje: HAT).

Iako je inicijativa HAT-a o pokretanju javne rasprave hvale vrijedna, imajući u vidu regulatorni okvir koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, te najavljene izmjene istoga, iznenađuje izbor dokumenta na kojem se rasprava temelji, te odabir trenutka javne rasprave o navedenom dokumentu.



Regulatorni okvir Republike Hrvatske


Regulatorni okvir u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na postupke koji se vode u smislu regulacije operatora sa znatnijom tržišnom snagom, u znatnoj je mjeri neusklađen sa novim regulatornim okvirom Europske Unije. Poznato je kako važeći regulatorni okvir u Republici Hrvatskoj predstavlja kombinaciju odredbi starog (iz 1998. godine) i novog regulatornog okvira Europske Unije iz 2002. godine.

Promjena regulative u Republici Hrvatskoj

Prema Planu usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske Unije za 2006. godinu (NN 13/2006) donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama je predviđeno u 4. kvartalu 2006. godine. Istina, u dokumentu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka „Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2008. godine“ navedeno je strateško opredjeljenje Republike Hrvatske da se područje tržišnih definicija i analiza, kao i regulacije tržišta, potpuno uskladi s Pravnom stečevinom najkasnije do kraja 2007. godine. To usklađivanje značiti će da će se cjelokupni postupak analize tržišta i nametanja regulatornih mjera najvjerojatnije promijeniti.



Analiza važećeg regulatornog okvira u smislu nametanja računovodstvenih mjera

Zakon o telekomunikacijama (dalje: Zakon) čl. 57. st. 2. i 5., čl. 63 st. 12.
Pravilnik o pristupu mreži i međusobnom povezivanju čl. 7. st. 7. čl. 8. st. 2
Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama


Mjerodavna tržišta

Nedvojbena je Zakonska obveza operatora sa znatnijom tržišnom snagom (ZTS) razdvajanje poslovnih aktivnosti na različitim mjerodavnim tržištima. Međutim, Zakon i drugi podzakonski akti nisu dosljedni kad su u pitanju definicije mjerodavnih tržišta, njihova analiza i proglašavanje operatora sa ZTS koji bi trebali biti nosioci obveze strukturnog odvajanja i zasebnog obračunavanja, ili drugih obveza koje mogu biti određene.

T-Mobile smatra da se novi Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama ne bi smio zanemarivati, što znači da je potrebno provesti nove analize tržišta i odrediti moguće operatore sa ZTS, te na kraju odrediti na koje se operatore i na koja tržišta pojedine mjere primjenjuju.

T-Mobile smatra da je u trenutku neusklađenog regulatornog okvira teško raspravljati i o jednoj regulatornoj mjeri zbog izvjesne promjene regulatornog okvira koja je najavljena. Također smatramo da bi najgori mogući razvoj situacije bio ako bi se krenulo u implementaciju računovodstvenih mjera od strane operatora do određene razine koja bi se tražila po postojećem regulatornom okviru, i uz svu njegovu neusklađenost, a da se u tijeku tog procesa promijeni zakonodavni okvir iz kojeg bi nastali dodatni, drugačiji ili suprotni zahtjevi, ako neki ne bi i otpali, a koji svi zajedno nisu sukladni prvotno postavljenim ciljevima trenutnog regulatornog okvira.


Rješenje o načinu razdvajanja poslovnih aktivnosti

Obveza HAT-a je da Rješenjem propiše način na koji se provodi obveza razdvajanja poslovnih aktivnosti, i to u potankostima. HAT je početkom 2005.g. donio Rješenje u tome smislu, ali je ono bilo u nedovoljnoj mjeri razrađeno "u potankosti". Iz tog razloga provedivost Rješenja u praksi je povezana s nejasnoćama, a sam HAT nije propisao način razdvajanja nego je zatraženo od operatora da samostalno HAT-u prezentira mjere koje ima implementirane kako bi HAT na te mjere izdao suglasnost. T-Mobile se je očitovao na Rješenje, ali nije zaprimio nikakvu suglasnost niti odgovor od HAT-a. T-Mobile svakako pozdravlja namjeru HAT-a da u proces donošenja odluka uključi zainteresirane strane makar i u vidu javnih konzultacija, ali T-Mobile smatra da je to bilo potrebno učiniti prije donošenja završnog akta. T-Mobile koristi ovu priliku da pozove HAT da izda suglasnost odnosno dostavi odgovor na T-Mobile-ovo očitovanje na Rješenje.


Odvojeni sustavi praćenja troškova za veleprodajnu i maloprodajnu razinu u pokretnim mrežama

Operatori ne znajući da li će i kada biti proglašeni operatorima sa ZTS ne ulaze na tržište sa implementiranim posebnim računovodstvenim sustavima za formiranje cijena međusobnog povezivanja koji bi osigurali da se poštuju represivne regulatorne mjere koje operatore u kasnijoj fazi mogu zadesiti, već se pojedine interne mjere praćenja troškova razvijaju postepeno i kroz određeno vrijeme. Stoga Pravilnik o međusobnom povezivanju daje operatorima rok od godine dana da usklade svoje sustave sa Odlukom HAT-a kojom bi se trebao utvrditi obrazac i sadržaj izvješća kojim se dokazuje utemeljenost cijene međusobnog povezivanja. Nadalje, Pravilnik o međusobnom povezivanju predviđa da se u krajnjem slučaju mogu primjeniti i "benchmark" metode prilikom određivanja cijena međusobnog povezivanja, što je po našem mišljenju poželjno posebno u slučaju kada bi prilagodba računovodstvenog sustava operatora bila prezahtjevna (dugotrajna, skupa) i imala neopravdano otežavajući utjecaj na operatora.

Daljnja analiza zakonske podloge pokazuje mogućnost tumačenja da Zakon pretpostavlja da operatori sa ZTS upotrebljavaju sustave praćenja troškova radi određivanja i maloprodajnih cijena za krajnje korisnike. Budući da Zakon ujedno ne propisuje obveznu troškovnu usmjerenost i transparentnost maloprodajnih cijena u pokretnim mrežama u svrhu određivanja cijena, niti obvezu prethodne prijave ili izdavanja prethodne suglasnosti na maloprodajne cijene od HAT-a, T-Mobile smatra da operatori pokretne mreže nisu dužni imati implementirane sustave koji prate troškovnu usmjerenost njihovih maloprodajnih cijena na način kako je definirano za veleprodajne cijene međusobnog povezivanja. Dakako da T-Mobile vodi računa o profitabilnosti svojeg poslovanja i ekonomskoj utemeljenosti svojih maloprodajnih cijena u okviru Zakona, ali za to nije nužna implementacija posebnih računovodstvenih mjera jer se isto postiže primjenom drugih kriterija analize poslovnih slučajeva. T-Mobile smatra da u iznimnim slučajevima kada HAT može intervenirati u maloprodajne cijene radi zaštite tržišnog natjecanja postoje alternativne metode koje su primjerenije od nametanja računovodstvenih mjera te o kojima bi se trebalo raspravljati posebno.


Razlike u vrstama i opsegu međusobnog povezivanja

Pravilnik o međusobnom povezivanju propisuje da operatori sa ZTS koji pružaju međusobno povezivanje moraju provesti računovodstveno odvajanje svojih aktivnosti vezanih uz međusobno povezivanje, posebno definirajući usluge za vlastite potrebe i za potrebe drugih. Iako je T-Mobile izrazio interes da se razjasni što bi značilo "za svoje potrebe" još nismo uspjeli dobiti objašnjenje tog pojma. Posebno je važno definirati taj pojam jer na tržištu u Republici Hrvatskoj postoje razne vrste operatora sa ZTS koji obavljaju različite poslovne aktivnosti npr. samo pokretne usluge, samo nepokretne usluge, kombinirane pokretne i nepokretne usluge i dr. Također, međusobno povezivanje koje pruža operator nepokretne mreže puno je opsežnije od međusobnog povezivanja koje pruža operator pokretne mreže. Sve to navodimo kao elemente za koje smatramo da zahtijevaju dodatna pojašnjenja koja bi trebala prethoditi aktivnostima poduzimanima u odnosu na računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo .



Stanje na tržištu

Cijene maloprodajnih usluga u pokretnim mrežama prvenstveno su rezultat velike tržišne konkurencije iz koje najveću dobrobit imaju krajnji korisnici, građani Republike Hrvatske. U tom kontekstu neopravdano je operatore opterećivati regulatornim mjerama do nepotrebne razine, koje smanjuju sposobnost i spremnost operatora za tržišno natjecanje na dobrobit krajnjeg korisnika. Time se mogu dovesti u pitanje i drugi ciljevi o kojima osim o interesima krajnjeg korisnika HAT mora voditi računa kada se govori o funkcioniranju tržišnog natjecanja, kao što je poticanje ulaganja u infrastrukturu.

Treba imati na umu da uvjeti izrazite tržišne konkurencije na maloprodajnim tržištima dovode do sve manje profitabilnosti maloprodajnih usluga dok su sa druge strane konkretno u slučaju T-Mobile-a, ulaganja u izgradnju UMTS mreže, unaprjeđivanje palete i kakvoće usluga, izrazito visoka.

Također smatramo da razvoj tržišta prati strateške ciljeve i zadovoljava interese Republike Hrvatske jer HAT do sada nije javno prezentirao konkretne poteškoće u ostvarivanju tih ciljeva.



Primjenjivost Preporuke na kojoj se temelji javna rasprava na operatore pokretnih mreža

Preporuka Europske komisije o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu; 2. dio - Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo
Preporuka se poziva na čl. 8. st. 2. Smjernice 97/33/EC koja definira da zemlje članice EU moraju zahtijevati od operatora javnih telekomunikacijskih mreža iz dijela 1 i 2 Aneksa I iste Smjernice, koji su prijavljeni kao tvrtke sa ZTS da održavaju odvojene račune između aktivnosti međusobnog povezivanja i drugih aktivnosti. U dijelu 1 i 2 Aneksa I, definirane su javne nepokretne telekomunikacijske mreže i usluge iznajmljenih vodova, što znači da se Preporuka ne odnosi na javne pokretne telekomunikacijske mreže, tj. operatore koji su definirani u dijelu 3 Aneksa I.

U čl. 2 definiraju se poslovna područja za koje se provode računovodstvene mjere a odnose se na aktivnosti operatora nepokretne mreže. Operatori pokretne mreže u Preporuci na kojoj se temelji javna rasprava se uopće ne spominju, osim u kontekstu da operator sa znatnijom tržišnom snagom u nepokretnoj mreži unutar svojih maloprodajnih aktivnosti pruža i pokretne usluge.

U čl. 7 govori se o Osnovnim telekomunikacijskim uslugama i pojmu "Access deficit" koji su također potvrda da se prvenstveno razmatra područje poslovanja operatora nepokretne mreže kao objekt nametanja mjera računovodstvenog odvajanja i/ili troškovnog računovodstva.

Obzirom na navedeno, T-Mobile smatra da navedena Preporuka općenito nije podobna za pitanja u području računovodstvenih mjera u mrežama pokretnih telekomunikacija.

Čak i da se predmetna Preporuka uzme u razmatranje i glede pitanja računovodstvenih mjera u mrežama pokretnih telekomunikacija, kako je ista nastala 1998.g. te je izmjenjena 2005.g., T-Mobile smatra da se poduzimanje aktivnosti u području računovodstvenih mjera u mrežama pokretnih telekomunikacija u Republici Hrvatskoj ne može rukovoditi sadržajem tog dokumenta bez da se u obzir uzmu specifičnosti domaćeg tržišta i regulatornog okvira.



Računovodstveno odvajanje za operatore u pokretnim telekomunikacijskim mrežama

Početna namjera uvođenja računovodstvenog odvajanja se odnosila na postojeće operatore u nepokretnoj mreži u trenutku kada se tržište počelo otvarati i za nove operatore na tržištu. Sukladno tome, računovodstveno odvajanje je prilagođeno posebnostima koji se odnose na nepokretne operatore u trenutku liberalizacije tržišta. Namjera je stoga bila postići da postojeći nepokretni operatori počnu razdvojeno prikazivati troškove i prihode različitih veleprodajnih usluga kao što su lokalno, regionalno i nacionalno međusobno povezivanje, raspetljani mrežni elementi i iznajmljeni vodovi.

Operatori u pokretnim mrežama danas imaju u potpunosti drugačije poslovne modele, koji u svom veleprodajnom dijelu za operatore u pokretnim mrežama nemaju tako značajan utjecaj na uvjete ulaska operatora na tržište. S druge strane, operatori u pokretnim mrežama već djeluju u konkurentnim uvjetima.

Osim navedenog, treba voditi računa o tome da je u pokretnim telekomunikacijama karakteristična brza dinamika uvođenja novih usluga i tehnologija, te rastuće posložnjavanje struktura troškova tih usluga zbog korištenja zajedničkih platformi za njihovo pružanje.

Nametanje okvira računovodstvenog odvajanja na operatore u pokretnim mrežama u istoj razini kao i na operatore nepokretnih mreža je stoga nejasno i neprikladno jer se struktura poslovanja pokretnih operatora ne poklapa sa poslovanjem nepokretnih operatora, te stoga glavni ciljevi te mjere nisu ostvarivi u okviru aktivnosti operatora pokretne mreže.

Primjerice, razvoj NGN (Next Generation Networks) i razvoj IP tehnologije za glasovne komunikacije-VoIP, rezultirati će i potrebom za reviziju dosadašnje regulatorne politike, posebice definicije mjerodavnih tržišta i načela međusobnog povezivanja radi promjene okvira poslovanja i poslovnih aktivnosti pojedinih operatora i davatelja usluga na telekomunikacijskim tržištima.


Zaključak

T-Mobile je u ovom očitovanju pokušao pristupiti problematici regulacije tržišta, odnosno nametanja regulatornih mjera na operatore sa znatnijom tržišnom snagom ne ograničavajući se samo na mjeru računovodstvenog odvajanja. Iako razvoj tržišta pogoduje krajnjim korisnicima kroz izrazito smanjenje maloprodajnih cijena, stječe se dojam je usprkos tome namjera ili zadaća HAT-a da operatore sa znatnijom tržišnom snagom dodatno optereti regulatornim mjerama do nepotrebne razine. U tome procesu nisu jasno naznačeni ciljevi koji se žele postići i upitno je na koji način je osigurano da se ne dogode neki neželjeni efekti.

Iz perspektive primjene novog regulatornog okvira EU, T-Mobile smatra da nije opravdano koristiti dokument iz 1998.g. za provođenje javne rasprave jer je 8 godina vrlo dugi period u kojem je telekomunikacijska industrija napravila znatne pomake. Tome u prilog govori praksa da se EU regulativa svakih 2 do 3 godine revidira, a proces revizije je upravo u tijeku. U tome smislu T-Mobile smatra da bi ova javna rasprava trebala više pozornosti obratiti na razvoj događaja u EU što je opravdano stupnjem razvoja domaćeg tržišta koje prati, a u nekim je segmentima i ispred pojedinih EU zemalja.

T-Mobile smatra da postoje mnoge nejasnoće u smislu primjenjivosti, opravdanost i svrhe mjere strukturnog odvajanja i zasebnog obračunavanja po modelima kako su preporučene propisima EU, a posebno imajući na umu i nacionalne propise. To posebice i što se predmetna Preporuka ovih javnih konzultacija ne može podobno svojim sadržajem primijeniti na operatore u pokretnim mrežama.

U daljnjim aktivnostima HAT-a po pitanjima računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, T-Mobile predlaže da HAT odredi jasne ciljeve koje istima želi postići te odredi vremenski plan i dinamiku kojom isto namjerava analizirati i implementirati, te da pokrene javnu raspravu na temu zaključaka koje po tome pitanju donese.

T-Mobile smatra da HAT treba izdati suglasnost ili dati drugi odgovor na T-Mobile-ovo očitovanje na Rješenje kako je gore opisano, a kako bi imali pravnu i poslovnu sigurnost glede izvršenja postojećih Rješenja HAT-a.
Iz dosadašnjeg iskustva čini se da regulacija domaćeg tržišta nije bila posljedica dovoljno jasno definiranog cilja, nego je provođena zbog krutog Zakonskog okvira, što je i ostavilo posljedice koje se danas naročito očituju u problemima sa implementacijom Standardne ponude međusobnog povezivanja, a koje bi svakako trebali izbjeći u ovom slučaju aktivnosti po pitanjima računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva.

Na kraju bismo željeli istaknuti da bi se, neovisno o EU propisima koje je HAT odabrao za predmet ove javne rasprave, kao i drugih aktivnosti koje će HAT planirati i poduzeti po pitanjima računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, uvijek trebala uzimati u obzir lokalne specifičnosti koje utječu na razvoj domaćeg telekomunikacijskog tržišta u pokretnim mrežama. Naime, specifičnosti zemljopisnog smještaja Republike Hrvatske, orijentiranost na turizam sezonskog karaktera, i obveze preuzete iz koncesijskih ugovora, imaju znatne reperkusije na planiranje i realizaciju mreže, a time i troškove T-Mobile-a, koje se u svakom slučaju moraju na zadovoljavajući način uzeti u obzir što je T-Mobile spreman detaljnije objasniti u daljnjem tijeku ove rasprave ukoliko će isto biti potrebno.

T-Mobile Hrvatska d.o.o.

Dokument u prilogu: HAT_ASCA-javne_kozultacije_p4.doc