e-Agencija

HAKOMetar

Procjenitelj troškova

Nositelj okvirnog programa (NOP)

GIS portal

Kalkulator privatnosti

Aplikacija ''Kviz''

Pregled tržišta

Korisnici: 

Još nemate otvoren račun?
ISO 9001:2008 - Upravljanje kvalitetom

Neprekidna potražnja za internetom

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Raste potražnja za internetom i internetskim prometom, a sve manje koristimo klasičnu javnu govornu uslugu, izvijestila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
 
ZAGREB, 1. prosinca 2014. – Na tržištu elektroničkih komunikacija zabilježen je neprekidni rast potražnje za internetskim prometom u trećem ovogodišnjem tromjesečju, što je rezultiralo time da je prosječni tromjesečni promet po korisniku prvi puta prešao 2 GB prometa, a ukupni prihod od usluge raste gotovo 40 posto na godišnjoj razini. Istovremeno je zadržana ista gustoća priključaka jer je prvi puta broj podatkovnih SIM kartica smanjen, otprilike za isti broj koliko je povećan broj priključaka u mrežama nepokretnih komunikacija. Još jedan pokazatelj upućuje na povećanu potražnju za internetom i razloge smanjenja broja podatkovnih kartica. Naime, u zadnjem promatranom razdoblju broj korisnika koji pristupaju internetu putem mreža pokretnih komunikacija prešao je 70 posto što upućuje da korisnici sve više koriste pametne telefone kao klasični internetski priključak.     
 
Javna govorna usluga u mrežama pokretnih i nepokretnih komunikacija bilježi pad prihoda i korisnika na godišnjoj razini, iako zbog sezonskog karaktera ovi pokazatelji u mrežama pokretnih komunikacija ipak ostvaruju rast u odnosu na drugo tromjesečje. Nastavak trenda smanjenja broja korisnika i prihoda u mrežama nepokretnih komunikacija očekuje se i u idućim razdobljima iz razloga što sve više korisnika koristi isključivo mobitele za razgovore i klasični telefonski priključak im više nije potreban. Isto tako, sve raširenija uporaba „over the top“ aplikacija kao što su „Skype“ i „Viber“ utječe na prihode javne govorne usluge.
 
Tržište usluge prijenosa televizijskih programa bilježi rast od devet posto na godišnjoj te tri posto na tromjesečnoj razini, a paketi usluga, odnosno više vezanih usluga poput javne govorne usluge, pristupa internetu i televizije, postaju najčešći način pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga u mrežama nepokretnih komunikacija. Rast takozvanih 2D i 3D paketa iznosi preko 7 posto.
 
Pokazatelji tržišta elektroničkih komunikacija mogu se pronaći na internetskim stranicama HAKOM-a na poveznici: https://www.hakom.hr/default.aspx?id=60.
 
 
                                                                                                   # # # 
 
 
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
 
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9
10110 Zagreb
Tel. + 385 (0)1 700 70 07
Fax. + 385 (0)1 700 70 70
 
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: https://www.hakom.hr
 
 
O HAKOM-u:
 
HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.
 
 ispiši stranicu