e-Agencija

HAKOMetar

Procjenitelj troškova

Nositelj okvirnog programa (NOP)

GIS portal

Kalkulator privatnosti

Aplikacija ''Kviz''

Pregled tržišta

Korisnici: 

Još nemate otvoren račun?
ISO 9001:2008 - Upravljanje kvalitetom

Objavljen pokazatelj DESI za 2017.

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
  
DESI 2017. za Hrvatsku iznosi 0,43 i time se Hrvatska smjestila na 24. mjesto od 28 zemalja članica Europske unije. U odnosu na ranija razdoblja napredak postoji, ali za značajnija poboljšanja nužna je sinergija različitih sektora i politika koji čine digitalno gospodarstvo i utječu na razvoj digitalnog gospodarstva.

ZAGREB, 6. ožujka 2017. – Europska komisija (EK) je objavila indeks gospodarske i društvene digitalizacije (Digital Economy and Society Indeks, DESI) za 2017. DESI je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije koji je razvila EK u svrhu ocjenjivanja razvoja država članica u smjeru digitalizacije gospodarstva i društva u cjelini. Europska unija (EU) kao cjelina napreduje, a DESI 2017. za čitavu EU iznosi 0,52, u odnosu na 0,49 u 2016. Međutim, države članice su na različitim stupnjevima razvoja i napreduju različitim brzinama. DESI 2017. za Republiku Hrvatsku (RH) iznosi 0,43 i time se RH smjestila na 24. mjesto od 28 članica. U odnosu na ranija razdoblja napredak postoji, ali za značajnija poboljšanja nužna je sinergija različitih sektora i politika koji čine digitalno gospodarstvo i utječu na razvoj digitalnog gospodarstva.

Najveće zaostajanje RH za EU prosjekom zabilježeno je u kategoriji Povezivost, koja uzima u obzir sljedeće potkategorije: pokrivenost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom internetu, gustoću priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa internetu u odnosu na broj kućanstava, gustoću mobilnih širokopojasnih priključaka u odnosu na broj stanovnika, pokrivenost kućanstava 4G mrežama, iskorištenost radio-frekvencijskog spektra namijenjenog za širokopojasni pristup internetu, pokrivenost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom internetu velikih brzina (mreže nove generacije), udio priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa internetu velikih brzina (iznad 30Mbit/s) u odnosu na ukupni broj širokopojasnih priključaka i udio cijene fiksnog širokopojasnog pristupa internetu prema paritetu kupovne moći u ukupnom dohotku.

RH bilježi porast tri kategorije povezivosti, u dvije je zabilježen pad, dvije su ostale na istim razinama, a u jednoj je mjerenje napravljeno prvi puta pa nema usporedivih vrijednosti. U pokrivenosti i korištenosti osnovnog fiksnog širokopojasnog pristupa smo na razini prosjeka EU, a u pokrivenosti kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom internetu velikih brzina (mreže nove generacije) te udjelu priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa internetu velikih brzina (iznad 30Mbit/s) u odnosu na ukupni broj širokopojasnih priključaka, bilježimo značajan rast što uz velika ulaganja operatora u prošloj godini samo pokazuje trend približavanje razinama EU prosjeka u godinama koje slijede. Pokazatelj koji je doživio pad je udio cijene fiksnog širokopojasnog pristupa u ukupnom dohotku. Međutim, usporedbom cijena širokopojasnog pristupa može se zaključiti kako nominalne cijene u RH nisu najviše u EU. Štoviše, nominalne cijene paketa interneta, koje su se uspoređivale za potrebe izračuna DESI-ja, u RH su niže od prosjeka EU. No, usluge širokopojasnog pristupa u RH iskazane u DESI-ju su skuplje u odnosu na druge EU zemlje budući da se stavljaju u omjer s kupovnom moći građana. Naime, u DESI indeksu se uspoređuju cijene pristupa internetu u kojima je iskazan porez na dodanu vrijednost te mjerene paritetom kupovne moći, s ukupnim dohotkom. Konkretno, za fiksni širokopojasni pristup internetu u Hrvatskoj je potrebno izdvojiti 2,9% prosječnog bruto prihoda u odnosu na EU prosjek koji iznosi 1,2%. Iz svega proizlazi da, Iako temelj u smislu korištenja interneta i pokrivenosti mrežama postoji, kako bi značajno narasli na navedenoj ljestvici moraju se provesti sveobuhvatne politike u smislu smanjenja prepreka ulaganjima za daljnju gradnju mreža, poboljšanja BDP-a po stanovniku i kupovne moći građana za korištenje vrjednijih, naprednih, usluga te povećanje broja usluga koji će motivirati korisnike da prijeđu na velike brzine.

Pozitivni trendovi pokazuju da RH ide u dobrom smjeru. Daljnji pomaci su sigurno mogući i dogodit će se, ali za njih je nužna sinergija i suradnja cijelog eko-sustava, odnosno, različitih sektora i politika koji čine digitalno gospodarstvo i utječu na razvoj digitalnog gospodarstva. Stvaranjem uvjeta u kojima će doći do povećanja digitalne pismenosti i sve snažnijeg korištenja širokopojasnog pristupa internetu stvorit će se i podloga za povećanje korištenja e-usluga i usluga e-uprave. Stvaranje uvjeta za razvoj upravo tih usluga uz poboljšavanje klime operatorima za ulaganje u nove tehnologije i vlastitu infrastrukturu moglo bi rezultirati rastu RH u kategoriji povezivosti, a indirektno i u ostalim kategorijama DESI-ja.
DESI 2017. može se pronaći na poveznici https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/desi
 
                                                                                             # # # 
 
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
 
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9
10110 Zagreb
Tel. + 385 (0)1 700 70 07
Fax. + 385 (0)1 700 70 70
 
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: http://www.hakom.hr
 
 
O HAKOM-u:
 
HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.
 
 ispiši stranicu