Program u fokusu: kako umjetna inteligencija mijenja pristupačnost

Osim zanimljivih predavanja o temi pristupačnosti, konferencija će biti prilika poslušati panel raspravu između predstavnika različitih udruga za osobe s inveliditetom koliko i kako umjetna inteligencija utječe na pristupačnost i njihov život.
Zagreb, 20. svibnja 2026. - Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u svakodnevni život, mijenjajući načine na koje komuniciramo, učimo, radimo i koristimo digitalne usluge. No pitanje koje se pritom sve češće postavlja glasi: koliko su ti tehnološki pomaci doista dostupni svima? Upravo toj temi posvećena je peta međunarodna konferencija Pristupačna budućnost, koja će se 2. lipnja 2026. održati u Zagrebu u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika. Ovogodišnje izdanje konferencije u fokus stavlja umjetnu inteligenciju i njezinu ulogu u unapređenju, ali i preispitivanju digitalne pristupačnosti za osobe s invaliditetom.
Središnje mjesto programa zauzima panel rasprava pod nazivom „Koliko umjetna inteligencija mijenja život osoba s invaliditetom?”, koja se održava u sklopu sesije posvećene novim tehnologijama i njihovom doprinosu inkluzivnijem društvu. Posebnost panela leži u tome što je osmišljen kao otvoreni dijalog u kojem ključnu riječ imaju sami korisnici - osobe s invaliditetom. Njihova iskustva iz svakodnevnog života, stvarne potrebe i očekivanja od tehnologije polazišna su točka rasprave, umjesto apstraktnih ili isključivo tehnoloških pristupa.
Panel će se baviti vrlo konkretnim pitanjima: na koji način alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu olakšati pristup informacijama, javnim i komercijalnim uslugama, obrazovanju i zapošljavanju; gdje su granice postojećih rješenja; te kako spriječiti da nove tehnologije nenamjerno prodube postojeće oblike isključenosti. Poseban naglasak bit će stavljen na odgovoran razvoj umjetne inteligencije, pri čemu pristupačnost ne smije biti dodatna opcija, već ugrađena vrijednost od samog početka.
Raspravu će moderirati prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, stručnjakinja s bogatim iskustvom u području potpomognute komunikacije, inkluzivnih tehnologija i primjene suvremenih ICT rješenja u obrazovanju i društvu. U panel raspravi sudjeluju Alma Zulim (Udruga gluhih i nagluhih Istarske županije - UGNIŽ), Marija Livajušić (Centar UP2DATE), Goran Gojković (UPIT Osijek) i Andrija Tabak (Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom - SUMSI). Sudionici dolaze iz različitih organizacija i zastupaju raznolike perspektive korisnika, što omogućuje cjelovitiji i realističniji uvid u utjecaj umjetne inteligencije na pristupačnost u praksi.
Osim panela, program konferencije donosi niz stručnih predavanja koja pružaju širi regulatorni, tehnološki i međunarodni kontekst. U prvom dijelu programa bit će predstavljena iskustva u provedbi regulatornog okvira digitalne pristupačnosti, uključujući primjere iz Mađarske, o čemu će govoriti Dominika Belendesi iz mađarskog regulatornog tijela NMHH. O spremnosti elektroničkih komunikacijskih usluga na zahtjeve Europskog akta o pristupačnosti govorit će Kateřina Skalová iz organizacije Deafcom Solutions, dok će Becca Hume iz organizacije Inclutech predstaviti važnost pristupačnosti hitnih komunikacija i ulogu tehnologije u situacijama u kojima je pravodobna i razumljiva informacija pitanje sigurnosti i spašavanja života.
O primjeni umjetne inteligencije u testiranju digitalne pristupačnosti govorit će Jan Lundin iz tvrtke Accessibility Cloud AB, dok će Mario Salai iz tvrtke AISight predstaviti razvoj aplikacije namijenjene slijepim i slabovidnim osobama, koja uz pomoć naprednih tehnologija omogućuje bolje snalaženje u prostoru i lakši pristup informacijama u stvarnom okruženju.
Završni dio programa posvećen je svečanosti projekta Iskustvo zlata vrijedi, koji promiče zapošljavanje, stručnu praksu i ravnopravno uključivanje mladih osoba s invaliditetom na tržište rada. Time konferencija dodatno širi temu pristupačnosti izvan digitalnog područja i naglašava važnost dugoročne suradnje institucija, poslodavaca i organizacija civilnog društva u izgradnji uključivijeg društva.
Konferencija Pristupačna budućnost i ove godine okuplja regulatore, stručnjake, predstavnike industrije i same korisnike te nastavlja okupljati dionike radi razmjene znanja i rasprave o rješenjima koja pristupačnost stavljaju u središte tehnološkog razvoja.
Međunarodna konferencija će se moći pratiti uživo na HAKOM-ovom Facebooku i YouTube kanalu.
Program konferencije i informacije o sudjelovanju dostupni su na poveznici.
For additional information please contact:
Croatian Regulatory Authority for Network Industries (HAKOM)
- Roberta Frangeša-Mihanovića 9 Street
- 10110 Zagreb, Croatia
- Tel. + 385 (0) 1 700 70 07
- Fax + 385 (0)1 700 70 70
Media inquiries can be submitted online using HAKOM’s official website: www.hakom.hr
About Hakom
HAKOM - Croatian Regulatory Authority for Network Industries – ensures preconditions for a fair market competition, stable growth and environment for innovations in the electronic communications and postal services market. HAKOM protects users’ interests and the possibility of choice among various communications and postal services at affordable prices, defines sustainable competitive conditions for operators and service providers under fair conditions for return on investment, and provides support to economic growth, public services and the quality of life in the Republic of Croatia by using modern technologies. HAKOM’ strategic goals are: to promote regulation of the electronic communications and postal services market, to support growth of investments and innovations in the electronic communications and postal services market, to provide efficient use of limited resources, to accelerate the growth of broadband products and services, to provide affordable offers of communications and postal services, to provide protection and informing of users, to build an efficient and comprehensive information system, to define and implement efficient processes, and to acquire multi-disciplinary expertise in market regulation.