HAKOM DSA Forum: Prava korisnika, odgovornost platformi i zaštita djece u središtu rasprava

Na prvom HAKOM DSA Forumu predstavljena su iskustva provedbe Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a posebna pozornost posvećena je zaštiti prava korisnika, odgovornosti internetskih platformi i sigurnosti djece u digitalnom okruženju.
 
ZAGREB, 3. studenoga 2026. - U Zagrebu je održan prvi HAKOM DSA Forum u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), hrvatskog koordinatora za digitalne usluge. Forum je okupio predstavnike Europske komisije, nacionalnih regulatornih i državnih tijela, internetskih platformi, industrije i civilnog društva radi razmjene iskustava o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA).
 
U središtu rasprava bili su dosadašnja iskustva u provedbi DSA-a, odgovornost pružatelja digitalnih usluga i dostupni mehanizmi zaštite korisnika. Posebna pozornost posvećena je zaštiti djece i mladih te izazovima stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja.
 
Uspjeh DSA-a mjeri se stvarnim rezultatima
 
Otvarajući Forum, Mislav Hebel, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a i predstavnik hrvatskog koordinatora za digitalne usluge u Europskom odboru za digitalne usluge (EBDS), naglasio je da se uspješnost provedbe DSA-a mora promatrati kroz konkretne rezultate i stvarnu zaštitu prava korisnika.
„Uspjeh DSA-a neće se mjeriti samo brojem pokrenutih postupaka, nego prije svega stvarnim rezultatima - odgovornijim postupanjem pružatelja usluga i boljom zaštitom korisnika“, istaknuo je Hebel.
Upozorio je i na važnost očuvanja ravnoteže između odgovornosti digitalnih platformi, sigurnosti korisnika i zaštite temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja. Naglasio je da DSA regulatorima ne daje ulogu arbitara istine niti zadaću određivanja koja su mišljenja ispravna, nego im povjerava zadaću nadzora nad ispunjavanjem propisanih obveza pružatelja digitalnih usluga.
Posebno je istaknuo odgovornost pružatelja digitalnih usluga za sigurnost djece već pri oblikovanju njihovih usluga, naglasivši da mjere zaštite moraju biti razmjerne, utemeljene na dokazima i usklađene s temeljnim pravima.
 
HAKOM u 2026. zaprimio 205 pritužbi korisnika
 
Dosadašnja iskustva HAKOM-a u provedbi DSA-a predstavila je Nevenka Žiža, osvrnuvši se na zaprimljene pritužbe, dostupne mehanizme zaštite prava korisnika i važnost prekogranične regulatorne suradnje.
Prema predstavljenim podacima, HAKOM je ove godine do početka studenoga zaprimio 205 pritužbi. Najčešće su se odnosile na suspenziju ili trajno onemogućavanje korisničkih računa, postupanje platformi po prijavama sadržaja te pitanja povezana s internetskim prijevarama i financijskim aspektima korištenja digitalnih usluga.
„DSA korisnicima pruža različite mogućnosti zaštite, od osporavanja odluka putem internih sustava platformi i izvansudskog rješavanja sporova do podnošenja pritužbi regulatoru zbog mogućih povreda DSA-a. Svaki od tih mehanizama ima svoju svrhu“, kazala je Žiža.
Korisnici mogu podnijeti pritužbu zbog mogućih povreda obveza iz DSA-a, neovisno o tome u kojoj se državi članici nalazi sjedište pružatelja digitalne usluge. Pritom je važno razlikovati takve pritužbe od prijava nezakonitog sadržaja. HAKOM pritužbe razmatra u okviru svojih nadležnosti te ih, prema potrebi, prosljeđuje drugom nadležnom tijelu ili koordinatoru za digitalne usluge druge države članice.
 
Europska iskustva u nadzoru nad najvećim platformama
Europsku perspektivu provedbe DSA-a predstavila je Milana Brkić iz Europske komisije, osvrnuvši se na nadzor nad vrlo velikim internetskim platformama i internetskim tražilicama te dosadašnje regulatorne aktivnosti Komisije.
Među važnim područjima nadzora istaknuti su upravljanje rizicima, moderiranje sadržaja, transparentnost oglašavanja i sustava preporučivanja, zaštita potrošača te pristup podacima.
Predstavljen je i pregled aktivnosti Europske komisije u provedbi DSA-a, uključujući službene postupke, preliminarne nalaze i odluke povezane s ispunjavanjem obveza propisanih DSA-om.
 
Pouzdani prijavitelji i iskustva hrvatskih platformi
 
O ulozi pouzdanih prijavitelja govorio je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvog hrvatskog pouzdanog prijavitelja prema DSA-u. Status pouzdanog prijavitelja znači da internetske platforme prijavama potencijalno nezakonitog sadržaja, podnesenima u okviru dodijeljenog područja stručnosti, moraju dati prednost pri obradi i o njima odlučiti bez nepotrebnog odgađanja.
„Naš je posao prepoznati i prijaviti nezakonite sadržaje, osobito one koji ugrožavaju sigurnost i dostojanstvo djece, te inzistirati na pravodobnoj reakciji platformi“, poručio je Ramljak. Upozorio je i na internetske prijevare, uključujući lažne nagradne igre i profile, te važnost edukacije korisnika svih dobnih skupina o digitalnim rizicima.
 
Perspektivu hrvatskih internetskih platformi predstavila je Jana Grašić iz Njuškala, govoreći o iskustvima prilagodbe zahtjevima DSA-a, transparentnosti postupanja i važnosti komunikacije s korisnicima.
„U Njuškalu povratne informacije korisnika shvaćamo vrlo ozbiljno jer su temelj svih prilagodbi, promjena i razvoja. Omogućiti korisnicima da imaju pravo glasa i pokazati im da ih uvažavamo jedna je od najvećih vrijednosti koje smo im kao internetski oglasnik mogli pružiti“, kazala je Grašić.
 
Zaštita djece i mladih zajednička je odgovornost
 
Poseban dio Foruma bio je posvećen zaštiti djece i mladih u digitalnom prostoru te odgovornosti internetskih platformi, regulatora, obrazovnih institucija i roditelja.
U panel-raspravi „Zaštita djece i mladih u digitalnom prostoru - regulacija, tehnologija i edukacija“ sudjelovali su Tomislav Ramljak (CNZD), Marko Trošelj (Agencija za zaštitu osobnih podataka), Maja Vitaljić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) i Martina Dragičević (A1 Hrvatska). Raspravu je moderirao Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.
Sudionici su raspravljali o izazovima zaštite maloljetnika na internetskim platformama, učinkovitosti dobnih ograničenja na društvenim mrežama te važnosti edukacije i suradnje svih uključenih. Posebna pozornost posvećena je odgovornosti pružatelja digitalnih usluga da o sigurnosti djece vode računa već pri oblikovanju i razvoju svojih usluga. Otvorena rasprava ključna je za stvaranje sigurnijeg interneta koji se, usporedno s razvojem tehnologije i društva, neprestano mijenja. Pojava umjetne inteligencije promijenila je dosadašnje obrasce internetskih prijetnji. Primjerice, dok su djevojčice ranije češće bile izložene ucjenama povezanima s intimnim fotografijama i sličnim sadržajem, danas su sve češće meta ucjena i dječaci, i to kroz različite oblike manipulacije i iskorištavanja. Zato je, uz zakonske inicijative, nužno kontinuirano ulagati u prevenciju, edukaciju i podizanje svijesti te, uvažavajući dostupne spoznaje i izazove, sustavno graditi sigurnije digitalno okruženje za djecu, mlade i odrasle.
 
 
Prvi HAKOM DSA Forum omogućio je razmjenu iskustava o provedbi Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj i Europskoj uniji te otvorio prostor za daljnju suradnju regulatornih tijela, internetskih platformi, stručne zajednice i civilnog društva. Kako je istaknuto na otvaranju, cilj je da Forum bude početak trajnog dijaloga koji će pridonijeti boljoj regulatornoj praksi i učinkovitijoj zaštiti prava korisnika.