Hrvatski resursi u GEO orbiti
S obzirom na to da se svemir smatra zajedničkim ljudskim dobrom, a kako slabije razvijene države ne bi ostale uskraćene za „svoj dio svemira“, zbog onih visokorazvijenih s jakom satelitskom industrijom koje bi mogle zauzeti sve resurse, ITU je za sve države članice rezervirao određene resurse u GEO orbiti za buduću uporabu i ostvarivanje nacionalnog pokrivanja putem satelitske radiodifuzije (BSS) i nepokretne satelitske službe (FSS) tako da je kreirao BSS plan i Plan za napojne vodove (feeder-link) (Appendix 30 i 30A Radijskih propisa ITU-a) te FSS plan (Appendix 30B Radijskih propisa ITU-a).
Često se ovakav način rezervacije orbitalnih i frekvencijskih resursa slikovito uspoređuje s parkiralištem stambene zgrade. Primjerice, svaki vlasnik stana u zgradi vlasnik je jednog parkirnog mjesta (bez obzira posjedovao ili ne automobil), a analogno tome svaka država članica ITU-a ima pravo na orbitalni i frekvencijski resurs u BSS planu, Planu za napojne vodove (feeder-link) i FSS planu.
Slika 1. Primjer parkirališta i satelitskih orbita
Osim uporabe frekvencija za satelitsku komunikaciju putem Plana, postoji mogućnost uporabe mimo Plana i tu vrijedi pravilo „first come, first served“ tako da su razne države na komercijalnoj osnovi već dobrano ispunile, prvenstveno GEO orbitu, a nakon toga sve više i LEO orbite.
BSS plan i Plan za napojne vodove (feeder-link)
Hrvatska se za ostvarivanje prava na temelju BSS plana i Plana za napojne vodove (feeder-link) pridružila Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj te tijekom Svjetske radiokomunikacijske konferencije 2000. (WRC-2000) ishodila zajedničku dodjelu orbitalne pozicije 12,8°W u sklopu koje dijeli raspoložive frekvencijske resurse na četiri ravnomjerna dijela. Prednost od kreiranja zajedničke orbitalne pozicije ogleda se u dobivanju većeg područja pokrivanja koje u ovom slučaju obuhvaća četiri države, a nedostatak je da je potrebno dijeliti frekvencijske resurse. BSS plan predviđa dodjelu frekvencija iz frekvencijskog pojasa 11,7 - 12,5 GHz za silaznu vezu (downlink), a Plan za napojne vodove (feeder-link) iz frekvencijskog pojasa 17,3 - 18,1 GHz za uzlaznu vezu (uplink).
Slika 2. BSS plan - dijeljena orbitalna pozicija 12.8W
FSS plan
Hrvatska sve do završetka Svjetske radiokomunikacijske konferencije 2023. godine (WRC-23) nije imala dodijeljen orbitalni i frekvencijski resurs u FSS planu. Razlog tome je to što je trebalo razriješiti sukcesijska prava, budući da je FSS plan napravljen još 1988. godine (WARC ORB-88), kad je prava na orbitalnu poziciju dobila Jugoslavija. Na WRC-23 su konačno razriješena sukcesijska prava te su državama sljednicama (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija) dodijeljena zajamčena prava. Hrvatska se u FSS planu nalazi na orbitalnoj poziciji 63°E.
FSS plan predviđa dodjelu frekvencija iz sljedećih frekvencijskih pojaseva: 4500 - 4800 MHz, 10,70 - 10,95 GHz i 11,20 - 11,45 GHz za silaznu vezu (downlink) te 6725 - 7025 MHz i 12,75 - 13,25 GHz za uzlaznu vezu (uplink).
Slika 3. FSS plan - HRV orbitalna pozicija 63E
Sl. 3 FSS plan - HRV orbitalna pozicija 63E
Često se ovakav način rezervacije orbitalnih i frekvencijskih resursa slikovito uspoređuje s parkiralištem stambene zgrade. Primjerice, svaki vlasnik stana u zgradi vlasnik je jednog parkirnog mjesta (bez obzira posjedovao ili ne automobil), a analogno tome svaka država članica ITU-a ima pravo na orbitalni i frekvencijski resurs u BSS planu, Planu za napojne vodove (feeder-link) i FSS planu.
Slika 1. Primjer parkirališta i satelitskih orbita
Osim uporabe frekvencija za satelitsku komunikaciju putem Plana, postoji mogućnost uporabe mimo Plana i tu vrijedi pravilo „first come, first served“ tako da su razne države na komercijalnoj osnovi već dobrano ispunile, prvenstveno GEO orbitu, a nakon toga sve više i LEO orbite.
Hrvatska se za ostvarivanje prava na temelju BSS plana i Plana za napojne vodove (feeder-link) pridružila Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj te tijekom Svjetske radiokomunikacijske konferencije 2000. (WRC-2000) ishodila zajedničku dodjelu orbitalne pozicije 12,8°W u sklopu koje dijeli raspoložive frekvencijske resurse na četiri ravnomjerna dijela. Prednost od kreiranja zajedničke orbitalne pozicije ogleda se u dobivanju većeg područja pokrivanja koje u ovom slučaju obuhvaća četiri države, a nedostatak je da je potrebno dijeliti frekvencijske resurse. BSS plan predviđa dodjelu frekvencija iz frekvencijskog pojasa 11,7 - 12,5 GHz za silaznu vezu (downlink), a Plan za napojne vodove (feeder-link) iz frekvencijskog pojasa 17,3 - 18,1 GHz za uzlaznu vezu (uplink).
Slika 2. BSS plan - dijeljena orbitalna pozicija 12.8W
FSS plan
Hrvatska sve do završetka Svjetske radiokomunikacijske konferencije 2023. godine (WRC-23) nije imala dodijeljen orbitalni i frekvencijski resurs u FSS planu. Razlog tome je to što je trebalo razriješiti sukcesijska prava, budući da je FSS plan napravljen još 1988. godine (WARC ORB-88), kad je prava na orbitalnu poziciju dobila Jugoslavija. Na WRC-23 su konačno razriješena sukcesijska prava te su državama sljednicama (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija) dodijeljena zajamčena prava. Hrvatska se u FSS planu nalazi na orbitalnoj poziciji 63°E.
FSS plan predviđa dodjelu frekvencija iz sljedećih frekvencijskih pojaseva: 4500 - 4800 MHz, 10,70 - 10,95 GHz i 11,20 - 11,45 GHz za silaznu vezu (downlink) te 6725 - 7025 MHz i 12,75 - 13,25 GHz za uzlaznu vezu (uplink).
Slika 3. FSS plan - HRV orbitalna pozicija 63E
Sl. 3 FSS plan - HRV orbitalna pozicija 63E