Održan četvrti ˝HAKOM-ov dan tržišta˝, godišnji skup o stanju regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga

Znatan porast ulaganja u suvremene mreže elektroničkih komunikacija te u željezničku infrastrukturu, kao i porast prihoda na tržištu poštanskih usluga, prije svega zbog e-trgovine, je dobar temelj za bitno poboljšanje položaja gospodarstva Republike Hrvatske na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, istaknuto je tijekom skupa.  

ZAGREB, 15. ožujka 2017. – U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) u Zagrebu je ove srijede, 15. ožujka, održan četvrti ˝HAKOM-ov dan tržišta˝, godišnji skup o stanju regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga. Riječ je o tradicionalnom skupu koji okuplja predstavnike dionika tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih usluga, kao i državnih institucija te gospodarstva i medija s ciljem održavanja i daljnjeg poboljšanja poticajnog regulatornog okvira za ulaganja i uvođenje novih usluga na svim tržištima koje HAKOM regulira, uz istovremeno osiguranje visoke razine zaštite korisnika i održivog tržišnog natjecanja.

˝HAKOM će dosljedno nastaviti provoditi društveno odgovornu regulaciju tržišta te s drugim dionicima raditi na daljnjem razvoju tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, kao i na razvoju tržišta željezničkih prijevoznih usluga, koje je liberalizirano prije nepune tri godine. Znatan porast ulaganja u suvremene mreže elektroničkih komunikacija  te u željezničku infrastrukturu, kao i porast prihoda na tržištu poštanskih usluga, prije svega zbog e-trgovine, je dokaz da Hrvatska ima i sposobnosti i znanja za poboljšanje položaja svog gospodarstva na jedinstvenom digitalnom tržištu EU.˝, istaknuo je u svom izlaganju na temu "Gdje smo i kuda idemo?"  dr. sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a.  

Izlaganje na temu ˝Digitalna Hrvatska˝ održao je akademik prof. dr. sc. Ignac Lovrek, koji je govorio o informacijskim i komunikacijskim dobrima, kao dobrima digitalnog doba koji čine ˝digitalnu Hrvatsku˝. Naglasio je da ciljevi razvoja Republike Hrvatske, temeljeni na nacionalnim prirodnim bogatstvima, što uključuje i ˝digitalnu Hrvatsku˝, moraju biti uključeni u ciljeve EU koje trebamo ispuniti.

U sklopu ˝HAKOM-ovog dana tržišta˝, održana je i panel rasprava na temu ˝Digitalna preobrazba˝, koju je vodio Domagoj Jurjević, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a, a sudionici su bili Mario Antonić, državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Bernard Gršić, pomoćnik ministra uprave, Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave i generalni direktor Vipnet-a, Viktor Pavlinić, predsjednik uprave Tele2.

Na panel raspravi je bilo govora o analizi pokazatelja DESI 2017. u smislu rasprostranjenosti mreža za širokopojasni pristup internetu te njihovog korištenja u odnosu na druge zemlje EU, kao i potezima i odlukama koje trebaju napraviti država i operatori kako bi se položaj RH u godinama koje slijede popravio. Isto tako, razgovaralo se o uslugama koje operatori i država planiraju ponuditi kako bi potaknuli veće korištenje širokopojasnog pristupa internetu, prije svega velikih brzina.

 

HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.