Preskočite na glavni sadržaj
HR
Vijesti

Održana konferencija “Pristupačna budućnost”

U digitalnom društvu važno je svima omogućiti pristup uslugama, sadržaju i informacijama, istaknuto je na konferenciji, a to je moguće samo koordiniranim djelovanjem.

ZAGREB, 14. lipnja 2022. - Međunarodna konferencija pod naslovom “Pristupačna budućnost”, na temu osoba s invaliditetom u suvremenom (digitalnom) društvu, održana je ovog utorka, 14. lipnja, u Zagrebu u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a). Cilj konferencije bio je razmijeniti iskustava i ideje o poboljšanju pristupačnosti osobama s invaliditetom na tržištima za koja je HAKOM nacionalni regulator (elektroničke komunikacije, željezničke usluga i poštanske usluge), ali i općenito iznaći modele kako se pojedinim rješenjima može poboljšati pristupačnost izvan okvira spomenutih tržišta. Konferencijom se dodatno željela podići svijest društva o zajedničkoj težnji univerzalnim rješenjima (univerzalnom dizajnu) te ukazati da je tehnologija u mnogim slučajevima rješenje za mnoge izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Jedna od temeljnih zadaća HAKOM-a zaštita je interesa svih korisnika (potrošača), koja uključuje i ranjive skupine potrošača među kojima i osobe s invaliditetom. U digitalnom društvu važno je svima omogućiti pristup uslugama, sadržaju i općenito informacijama te stoga HAKOM dio svojih aktivnosti zaštite temelji na suradnji s akademskom zajednicom i udrugama civilnog društva radi ostvarivanja veće pristupačnosti za osobe s invaliditetom u sve više digitaliziranom društvu. Jedan od prioriteta HAKOM-a je stvoriti okvir za što pristupačnije usluge u području elektroničkih komunikacija, putničkog željezničkog prijevoza i poštanskih usluga, ali uvijek na temelju uključenosti osoba s invaliditetom i znanstvenog pristupa prilikom rješavanja ovih izazova.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici udruga za osobe s invaliditetom, predstavnici Međunarodne Telekomunikacijske Unije (ITU), predstavnici europskih regulatornih tijela iz područja elektroničkih komunikacija, profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, profesori Tehničkog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, stručnjaci za tehnologiju i standardizaciju, predstavnici ministarstava te operatora tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga. Konferencija je bila i prigoda za jačanje regionalne suradnje nacionalnih regulatornih tijela jugoistočne Europe, a sudionici su imali priliku saznati konkretne probleme osoba s invaliditetom te upoznati nove tehnologije i planove budućih pristupačnih rješenja.
 
Zaključci konferencije

Konferencija je obradila i teme novog zakonodavnog okvira na području elektroničkih komunikacija, a dodatno su razjašnjene i odredbe Direktive (EU) 2016/2102 o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, kao i Direktive (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga čije se transponiranje u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske tek očekuje.

Zaključci skupa su kako je nužno uključiti udruge osoba s invaliditetom u postupak izrade pristupačnih rješenja te izraditi Priručnik o prikladnom načinu ophođenja s osobama s invaliditetom, održati vezu FER-udruge-dionici na tržištima koja HAKOM regulira, provesti projekt pristupačnosti u odnosu na željeznički promet, distribuirati aplikaciju „Susretnica” u osnovne škole RH, intenzivirati regionalnu suradnju među regulatorima radi razmjene znanja i ideja, podržati pristupačna aplikativna rješenja u odnosu na broj 112, educirati osobe starije životne dobi o načinu korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga i uključivati se u projekte koje podupiru osobe s invaliditetom.

Koordiniranim djelovanjem do zadovoljavajućih promjena

U uvodnom obraćanju predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen istaknuo je kako je osiguranje preduvjeta i poduzimanje svih raspoloživih radnji u svrhu uključivosti osoba s invaliditetom jedna od temeljnih okosnica djelovanja HAKOM-a kao nacionalnog regulatora za tržišta elektroničkih komunikacija, pošte i željeznice. Aktivnost je to od iznimne važnosti na razini cijele Europske unije. Elektroničke komunikacijske usluge su presudne za svakodnevni život građana te predstavljaju važnu okosnicu ekonomskog napretka zemlje. Informacije su postale temelj razvoja gospodarstva i daljnjeg prosperiteta društva, a pristup informacijama glavni čimbenik osobnog razvoja pojedinca i isto tako njegova ulaznica za sudjelovanje u suvremenim digitalnim događanjima.

-Želja i odgovornost HAKOM-a je pružiti platformu za djelotvornu i učinkovitu primjenu jednakosti korisnika, što nastojimo i nastojat ćemo i dalje postići kroz aktivnu suradnju sa svim nadležnim tijelima u RH te prvenstveno kroz suradnju sa svim udrugama za osobe s invaliditetom. Jedino zajedničkim koordiniranim djelovanjem mogu se postići rezultati kojima svi težimo.- naglasio je Obuljen.

U Hrvatskoj živi oko 600 tisuća građana s invaliditetom

Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, istaknuo je kako EU snažno potiče i podržava pristupačna informacijska i komunikacijska rješenja, pomoćne tehnologije, razvoj digitalnih vještina te suštinsko jačanje i omogućavanje sudjelovanja u osoba koje su u nepovoljnijem položaju i u digitalnom društvu kao i njihovu prisutnost na jedinstvenom tržištu. U RH oko 600 tisuća građana živi s nekom vrstom invaliditeta, a u 27 država članica EU-a više od 80 milijuna ljudi ili gotovo svaka šesta osoba. Ostvarivanje preduvjeta i osiguravanje ravnopravnog sudjelovanja i mogućnosti za ostvarivanje aktivne i aktivnije uloge osoba s invaliditetom u društvu je prioritet svih. Značajnu ulogu u tome imaju i regulatorna tijela, a taj prozor pristupačnosti postaje sve veći i sve važniji jer se brojne naše potrebe i procesi sele u digitalni sektor. Izazovi današnjeg života u digitalnom dobu su sigurno drugačiji i veći od onih s kojima smo se susretali u prošlosti, a takvi trendovi će se i nastaviti. Zato je važno upoznati se s problemima osoba s invaliditetom, tehnologijama i asistivnim tehnologijama, koje mogu doprinijeti njihovom rješavanju i planirati druga buduća pristupačna rješenja. Važno je imati u vidu ključne izazove pristupačnosti i potrebne odgovarajuće oblike zaštite osoba s invaliditetom kao korisnika usluga te njihovu aktivnu uključenost u izazovnom i rastućem okruženju digitalizacije. U prepoznavanju takvih novih okolnosti vrlo je značajna suradnja s akademskom zajednicom, stručnjacima za tehnologiju i standarizaciju, suradnja s institucijama i operatorima na tržištu. Obveza postojanja i razvijanja pristupačnih mrežnih stranica i aplikacija već postoji u RH i ona je na snazi za sva tijela javnog sektora. Ali moramo obratiti pozornost na poštivanje kvalitete tih obveza. Nadamo se i da će svi ostali u realnom sektoru prepoznati potrebu da pristupačni web može biti puno bolji i efikasniji način za prenošenje informacija i poruka koje želimo iskomunicirati – istaknuo je Jurišić te je podsjetio na dva važna pojma, razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn, važne alate kojima možemo učiniti sadržaj pristupačniji svima, a sve s ciljem kako bi u društvu imali jednake mogućnosti za sve.     

Izlaganja i panel rasprave

U sklopu konferencije održana su brojna izlaganja, a u panel raspravi na temu „Ključni izazovi pristupačnosti“, kojom je moderirao Denis Marijon (SUMSI) sudjelovali su Nevena Zubčić (Udruga Zamisli), Tatjana Varga (Spinalne ozljede Zagreb), Suzana Suvajac (Udruga invalida rada) i Branimir Šutalo (Udruga slijepih Zagreb). Tanja Zaninović iz HAKOM-a održala je izlaganje na temu ˝Pristupačna budućnost˝, a prikazano je i izlaganje Amele Odobašić iz Regulatorne agencije za komunikacije BIH.  ˝Inkluzivni ICT za katastrofe i hitne slučajeve˝ naslov je izlaganja Dušana Cafa iz Instituta Digitas (ITU), a o inkluzivnoj digitalnoj politici u Švedskoj, prilikama i izazovima govorila je Mia Ahlgren iz Švedske federacije za prava osoba s invaliditetom. ˝Pristupačnost za sve˝ bila je tema izlaganja Marije Livajušić iz Centra za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE. Platformu Slavica – WEB RTC predstavili su Zdravka Baštijan i Tea Domin iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, a izlaganje na temu ˝Život u digitalno doba˝ održao je Josip Koštan iz udruge CeDePe.

Na temu ˝Tehnološka rješenja za digitalnu pristupačnost˝, izlagala je dr.sc. Ivana Rašan sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koja je govorila i o svim dosadašnjim ostvarenim projektima i aktivnostima koje su na ovu temu u suradnji poduzimali HAKOM i FER, a izlaganje na temu ˝Asistivna tehnologija za kvalitetniji život osoba s invaliditetom˝ održao je prof. Miroslav Vrankić s Tehničkog fakulteta  Sveučilišta u Rijeci. ˝Pristupačnost osoba sa invaliditetom˝ bila je tema izlaganja Željka Posaveca iz Srednje škole Ludbreg, a izlaganje na temu ˝Inovativna tehnologija za detekciju multi-senzornih interaktivnih digitalnih slika˝ održao je Željko Khermayer iz tvrtke Feelif d.o.o. 

-Dosta smo govorili o tomu da ideje dolaze iz svijeta, koje mi preuzimamo i pokušavamo ih implementirati u Hrvatskoj. U ovom području smo mi dobri, odavno smo počeli s pristupačnošću, na tomu radimo već 15 godina dok još nije bilo ni zakona, ni direktiva, ni obveza. Neka znanja i iskustva iz Hrvatske počeli smo ˝seliti˝ u EU, - kazao je zaključno akademik prof. emer. dr. sc. Ignac Lovrek, redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši pritom FER-ov projekt "INNOSID - Inovativna rješenja zasnovana na novim tehnologijama za unaprjeđenje društvene uključenosti osoba s invaliditetom". Cilj projekta je razviti višejezičnu podršku za europske namjene za aplikacije koje su razvijene u Hrvatskoj, napraviti nove IT alate koji bi pomogli poboljšanju društvene uključenosti i unaprijediti sustav visokoškolskog obrazovanja.

FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr

O Hakom-u

HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.