U organizaciji HAKOM-a održan Dan tržišta željezničkih usluga

Geostrateški položaj Hrvatske na zajedničkim koridorima Europske unije i energetski izazovi naglasci su održane konferencije.

ZAGREB, 26. studenoga 2025. - U vrijeme globalnih transportno logističkih promjena, stavljanje u funkciju prometnih koridora Europske unije te sagledavanje cijena pogonskih energenata bitni su za konkurentnost željeznice, razvoj gospodarstva i zelenu tranziciju. O ovim temama, razgovaralo se na dvije panel rasprave u sklopu Dana tržišta željezničkih usluga koji HAKOM tradicionalno organizira svake godine.

Na konferenciji su se okupili poduzetnici i dionici tržišta željezničkih usluga, stručnjaci iz područja željeznice te akademske zajednice. Uvodno, sudionike konferencije je pozdravio Nikola Popović, član Vijeća HAKOM-a i između ostalog naglasio da regulator HAKOM prati tržišne izazove u područjima svojih nadležnosti a ova konferencija ima cilj raspraviti aktualnosti u pružanju željezničkih usluga. Razmjena znanja, iskustva i vizija stručnjaka pridonosi jasnijem razumijevanju o tome kako željeznički koridori na kojima se nalazi Hrvatska mogu postati snažniji oslonac gospodarskom rastu, a željeznički sustav otporniji na energetske izazove u budućnosti.

Jačanje međunarodne povezanosti

O čemu ovisi konkurentnost željeznice u odnosu na cestovni promet i koje su prednosti prometnih koridora za Hrvatsku govorili su sudionici prvog panela na temu „Proširenje TEN-T mreže i značaj za RH“. U raspravi su sudjelovali menadžer za infrastrukturu u gospodarsko interesnom udruženju Alpine-Western Balkan Rail Freight Corridor Tihomir Španić, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti Borna Abramović, voditelj projekta Varaždin Gateway - Intermodal HUB u tvrtki KOS Transporti Andrija Petrović te voditelj Službe za strateško planiranje i razvoj projekata u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Marko Boban. Raspravu je moderirala Ana Katalinić Mucalo, pomoćnica ravnatelja u HAKOM-u.

Hrvatska je po svom geostrateškom položaju smještena na četiri od devet Europskih koridora koji pripadaju jedinstvenoj Transeuropskoj mreži prometnica (Trans - European Network - Transport, TENT). te obuhvaćaju 106.000 km željezničkih pruga. Planovi EU su da osnovna mreža koja uključuje veze između većih gradova i čvorova treba biti dovršena do 2030. dok proširena osnovna mreža treba biti dovršena deset godina kasnije. Sveobuhvatna mreža koja povezuje sve regije EU-a s osnovnom mrežom i trebala bi  biti dovršena do 2050.

Sudionici panela istakli su da razvoj koridora potiče učinkovit prijevoz, kako putnika tako i robe, osigurava pristup radnim mjestima i uslugama te doprinosi  trgovini i gospodarskom rast. Posljedično, jača ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a i stvara protočne  prometne sustave preko granica. Također, cilj razvoja koridora je smanjenje utjecaja prometa na okoliš i klimu te povećanje sigurnosti i otpornosti željezničke mreže.
                                                                        
Mijenja li poskupljenje energenata poslovanje željezničkih prijevoznika

Danas, kada se Europa i svijet suočavaju s energetskim i klimatskim izazovima, pitanje energenata u željeznici je strateško, obzirom o tome ovisi koliko će željeznica biti konkurentna u odnosu na cestovni i druge vrste prometa te doprinijeti smanjenju emisije u skladu s klimatskim ciljevima na razini Europske unije.  Na temu „Energetski izazovi na tržištu željezničkih usluga“ razgovarali su sudionici druge panel rasprave, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva Vjekoslav Jukić, direktor Sektora za pristup infrastrukturi u HŽ Infrastrukturi Anto Krajina, direktor HŽ Carga Dragan Marčinko, direktor Sektora za veleprodaju u Petrolu Vladimir Kuzmić i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić. Raspravu je moderirao Kristijan Solina, rukovoditelj sektora željezničkih usluga u HAKOM-u.

U raspravi je istaknuto da je na europskom tržištu u protekle dvije godine došlo do značajnog pada prijevoza roba, slično kao i Hrvatskoj, uzrokovano ponajprije visokim cijenama energenata te čestim zatvaranjima pruga radi održavanja i modernizacije. Vezano na kretanje cijena energenata, spomenuta je i mogućnost instaliranja vlastitih kapaciteta za samoopskrbu, odnosno korištenje vlastite energije za poduzetnike i tu se očekuje prostor za rast, uštede i otpornost na rast cijena pogonskih goriva.  Modernizacija prometa napuštanjem dizela, daljnjom elektrifikacijom te korištenjem potencijala baterijskih vlakova uz uporabu vodika kao alternative, trebala bi doprinijeti energetskoj cjenovnoj izvjesnost, dekarbonizaciji okoliša te ojačati zelenu tranziciju.