Preskočite na glavni sadržaj
Vijesti

Na tržištu elektroničkih komunikacija u 2025. godini zabilježen rast prihoda i ulaganja

 U 2025. godini na tržištu elektroničkih komunikacija zabilježen je rast ulaganja u mrežnu infrastrukturu i ukupnih prihoda, uz nastavak migracije korisnika prema svjetlovodnim mrežama.
 
ZAGREB, 25. ožujka 2026. - Prema podacima HAKOM-a, tijekom 2025. godine nastavljena su ulaganja u mrežnu infrastrukturu te rast ukupnih prihoda na tržištu elektroničkih komunikacija, uz daljnju migraciju korisnika prema svjetlovodnim mrežama i mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN).
U odnosu na prethodnu godinu, ulaganja u materijalnu imovinu povećana su u nepokretnu mrežu, dok ulaganja u materijalnu imovinu u pokretnoj mreži bilježe blagi pad. Najveći rast ostvaren je u VHCN mrežama, u koje je u 2025. godini uloženo više od 135 milijuna eura.
 
Prihodi porasli za 3,6 posto

Ukupni prihodi od usluga na tržištu elektroničkih komunikacija iznosili su 1,870 milijardi eura, što je porast od 3,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od usluga u pokretnim mrežama porasli su za 2,9 posto, a prihodi od usluga u nepokretnim mrežama za 5,1 posto.
 
Nastavak migracije korisnika na svjetlovodne mreže

Migracija korisnika na svjetlovodnu infrastrukturu nastavljena je i u 2025. godini. Broj priključaka putem svjetlovodnih mreža povećan je za 119.373 u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj priključaka na bakrenoj mreži smanjen za 84.138. Ukupan broj svjetlovodnih priključaka dosegnuo je 470.996, što čini 39,8 posto od ukupno 1.184.418 priključaka u nepokretnim mrežama.
Broj priključaka putem VHCN mreža iznosio je 618.640, čime je njihov udio premašio polovicu svih priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim mrežama. Udio priključaka s brzinama većima od 100 Mbit/s dosegnuo je 55,4 posto, dok priključci s brzinama većima od 300 Mbit/s čine 41,7 posto svih priključaka.
 
Pad korištenja tradicionalnih telefonskih usluga

U javno dostupnoj telefonskoj usluzi u nepokretnoj mreži nastavljen je pad korištenja. Prihodi od te usluge niži su za 14,8 posto, a odlazni promet za 12,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Broj korisnika smanjen je za 1,5 posto.
 
U pokretnoj mreži zabilježen je pad prihoda od 2,1 posto, unatoč rastu broja korisnika za 5,2 posto. Odlazni promet manji je za 2,9 posto, uz smanjenje broja poslanih SMS i MMS poruka za 21,4 posto, odnosno 16,8 posto, što upućuje na nastavak korištenja internetskih komunikacijskih usluga (OTT).
 
Rast prihoda od OTT usluga

Ukupan broj priključaka naplatne televizije porastao je za 1,3 posto te je dosegnuo 939.653 priključka. Broj priključaka svih promatranih tehnologija bilježi pad, osim OTT usluga operatora, odnosno internetskih televizijskih usluga, koje su zabilježile rast od 58,6 posto.
 
Ukupni prihodi od usluga naplatne televizije iznosili su 39,7 milijuna eura, što je porast od 7,6 posto. Najveći doprinos tom rastu dale su OTT usluge operatora, čiji su prihodi porasli za 136,2 posto i iznosili gotovo 8 milijuna eura.
 
Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama HAKOM-a putem sljedeće poveznice
 

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr

O Hakom-u

HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.