Preskočite na glavni sadržaj
HR
Vijesti

Održan okrugli stol na temu "Utjecaj kvalitete infrastrukture na željeznički prijevoz"

Kvaliteta željezničke infrastrukture bitan je element suvremenih željeznica

ZAGREB, 27. listopada, 2023. – U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a), Agencije za sigurnost željezničkog prometa (ASŽ-a) i Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN-a) u Zagrebu je 26. listopada održan okrugli stol na temu "Utjecaj kvalitete infrastrukture na željeznički prijevoz", u sklopu kojeg se održala i panel diskusija o ključnim pitanjima vezanim uz kvalitetu željezničke infrastrukture.

Dugogodišnji izostanak ulaganja u željezničku infrastrukturu svrstava željeznički prijevoz na začelje u cjelokupnom prometnom sustavu, a kvaliteta željezničke infrastrukture bitan je element razvoja željezničkog sustava. Stoga je tema ovog događaja bila raspraviti koji su to bitni parametri kvalitete infrastrukture te kako utječu na razvoj i trenutačno stanje u željeznici.

Događaj je okupio veliki broj dionika na tržištu željezničkih usluga, uključujući domaće i međunarodne predstavnike. Dobrodošlicu sudionicima uputili su predstavnici organizatora Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, Alana Vukić, ravnateljica AIN-a te Želimir Delač, ravnatelj ASŽ-a.

-Svima nama cilj je da željeznički sustav bude što konkurentniji u cjelokupnom prometnom sustavu i to ne samo u RH, nego kao dio bitnih koridorskih pravaca. Nadamo se da će željeznički promet u Hrvatskoj uskoro bilježiti veliki broj zadovoljnih korisnika, a teretni i putnički promet rasteretiti cestovni. Ipak su to i ciljevi EU-a, a ujedno i naši ciljevi. – poručio je ovom prigodom Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

Želimir Delač  iz ASŽ-a naglasio je da kvaliteta sustava leži na kvaliteti upravitelja infrastrukture, a da je pitanje kvalitete ujedno i pitanje sigurnosti. -Vrijeme je za izmjenu stručnih iskustava te otvaranje aktualnih pitanja. – uvodno je istaknuo ravnatelj ASŽ-a.

U prezentacijskom dijelu prisutni su imali priliku čuti s kojim se izazovima susreću teretni prijevoznici prilikom zatvaranja pruga tijekom obnove i brojnih zastoja u prometu, kako to utječe na njihovo poslovanje, ali i kako se provodi regulacija tržišta željezničkih usluga i što kaže struka u susjednim zemljama.

Svijetla priča o obnovi iz susjedstva

Da sve obnove i modernizacija ne moraju značiti i kompletno zatvaranje pojedinih dionica pruga, pokazali su gosti prezentatori iz Srbije. U režimu bez potpune obustave željezničkog prometa, s rokom izvođenja radova od samo 81 sat i četiri i pol sata dnevno zatvaranja prometa, obnovljen je most na pruzi Vrbnica – Bar u Crnoj Gori duljine 105 metara. Izvođači radova dva su mjeseca pregovarali s upraviteljem infrastrukture da im se odobri jedno duže zatvaranje s potpunom obustavom prometa, što im je u konačnici i odobreno, ali uz velike napore.

Iako su drastično kratki rokovi u izvođenju radova prijevoznicima poželjni, u planiranju režima odvijanja prometa ipak se mora uzeti u obzir tehnološka izvodljivost projektom predviđenih radova.

-Ograničenje radnog vremena značajno utječe na sigurnost i kvalitetu radova. Tehnički aspekt treba biti barem podjednako važan, ako ne i važniji faktor u odnosu na komercijalni prilikom odlučivanja o radnom vremenu tijekom izvođenja radova. – objasnila je direktorica tvrtke STEPCON Sanja Dejanović-Raičević.

Ulazni troškovi ovise o stanju infrastrukture

Teretni prijevoznici poručuju da im modernizacija i obnova u pružnom pojasu, zatvaranje pojedinih dionica, uvođenje laganih vožnji zbog lošeg stanja kolosijeka stvaraju dodatne troškove i to najčešće zbog realizacije dodatnih sati rada osoblja, smanjene iskoristivost zakupljenih lokomotiva, a nerijetko su suočeni s otkazivanjima ugovorenih prijevoza zbog prekoračenja planiranih rokova za izvršenje prijevoza.

U Rail Cargo Carrier Croatia smatraju da bi upravitelj infrastrukture trebao posebnu pozornost posvetiti održavanju infrastrukturnih podsustava i regulaciji prometa kako bi prijevoznici mogli konzumirati usluge upravitelja infrastrukture sa zajamčenom kvalitetom.  

-Većina problema, koji se pojavljuju u teretnom prijevozu, a proizlaze iz stanja infrastrukturnih podsustava, rješiva je primjenom danas dostupnih tehničko-tehnoloških rješenja. – zaključio je direktor RCC Croatia Milan Brkić.

Na panel diskusiji svoja iskustva i napore u radu u željezničkom sektoru, a posebno vezano za kvalitetu infrastrukture u željezničkom prijevozu, podijelili su predstavnici HAKOM-a, ASŽ-a, RCC-a, HŽPP, HŽI-a i STEPCON-a, koji su odgovorili i na brojna pitanja koja su imali priliku postaviti sudionici u publici. 

Na kraju diskusije, kvaliteta infrastrukture dobila je ocjenu „dobar“, a panelisti su složni u mišljenju kako su ulaganja u infrastrukturu prijeko potrebna, ali i kako je potrebno obratiti pozornost na poslovanje svih dionika tržišta željezničkih usluga.

Fotogalerija

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr

O Hakom-u

HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.