HAKOM na prvoj ovogodišnjoj Plenarnoj sjednici BEREC-a
VIJEST
ZAGREB, 3. ožujka 2015. – U Bernu je održana Plenarna sjednica BEREC-a (Body of European Regulators for Electronic Communications) na kojoj je glavnu temu činila rasprava o izmjenama regulatornog okvira koji Europu očekuje tijekom ove godine. Raspravi su prisustvovali predsjedavajući europskih regulatornih tijela te predstavnici Europske komisije. Sama rasprava je bila podijeljena na dvije sesije; prva je u središte stavila krajnje korisnike, a druga operatore i njihove potrebe u 2020. Značajan naglasak stavljen je na pokrivenost signalom u ruralnim područjima i pitanje tko će to financirati te mogu li državne potpore riješiti ovaj problem. Drugim riječima, ne bi se smjelo dopustiti stvoriti još veći jaz između urbanih i ruralnih područja. Istaknulo se i pitanje razine sigurnosti u korištenju interneta koju zapravo želimo imati, a u raspravi o potrošačkim pravima postavilo se pitanje što je transparentnost i tko bi istu trebao osigurati.
Prije plenarne sjednice održana je radionica na temu regulacije u oligopolističkom uređenju kao i rasprava o trendovima koji mogu dovesti do te tržišne situacije.
Na završnoj plenarnoj sjednici su sudjelovali predsjednik Vijeća HAKOM-a dr. sc. Dražen Lučić te pomoćnik ravnatelja Marko Čavlović. U ovoj godini BEREC-om predsjedava portugalsko regulatorno tijelo.
# # #
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9
10110 Zagreb
Tel. + 385 (0)1 700 70 07
Fax. + 385 (0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: https://www.hakom.hr
Za postavljanje pitanja potrebna je registracija.
O HAKOM-u:
ZAGREB, 3. ožujka 2015. – U Bernu je održana Plenarna sjednica BEREC-a (Body of European Regulators for Electronic Communications) na kojoj je glavnu temu činila rasprava o izmjenama regulatornog okvira koji Europu očekuje tijekom ove godine. Raspravi su prisustvovali predsjedavajući europskih regulatornih tijela te predstavnici Europske komisije. Sama rasprava je bila podijeljena na dvije sesije; prva je u središte stavila krajnje korisnike, a druga operatore i njihove potrebe u 2020. Značajan naglasak stavljen je na pokrivenost signalom u ruralnim područjima i pitanje tko će to financirati te mogu li državne potpore riješiti ovaj problem. Drugim riječima, ne bi se smjelo dopustiti stvoriti još veći jaz između urbanih i ruralnih područja. Istaknulo se i pitanje razine sigurnosti u korištenju interneta koju zapravo želimo imati, a u raspravi o potrošačkim pravima postavilo se pitanje što je transparentnost i tko bi istu trebao osigurati.Na završnoj plenarnoj sjednici su sudjelovali predsjednik Vijeća HAKOM-a dr. sc. Dražen Lučić te pomoćnik ravnatelja Marko Čavlović. U ovoj godini BEREC-om predsjedava portugalsko regulatorno tijelo.
# # #
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9
10110 Zagreb
Tel. + 385 (0)1 700 70 07
Fax. + 385 (0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: https://www.hakom.hr
Za postavljanje pitanja potrebna je registracija.
O HAKOM-u:
HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.