Održan drugi godišnji HAKOM-ov “Dan tržišta poštanskih usluga”
ZAGREB, 12. studenoga 2025. - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) organizirala je konferenciju na temu „Poštansko tržište sutra: Korisnici - Tehnologija - Nova pravila“. Konferencija, koja je održana u Zagrebu, okupila je ključne dionike tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj (RH), predstavnike davatelja poštanskih usluga, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore (HGK), udruga za zaštitu potrošača, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i akademske zajednice. Cilj konferencije bio je razmijeniti praktična iskustva i dobru poslovnu praksu na tržištu poštanskih usluga u RH te prezentirati trendove i buduća kretanja na zajedničkom tržištu poštanskih usluga EU.
Konferenciju je otvorio Marko Jukić, član Vijeća HAKOM-a, koji je istaknuo da poštanske usluge, unatoč strukturalnim i tehnološkim promjenama i sveprisutnoj digitalizaciji te najavljenoj zakonodavnoj i regulatornoj promjeni na razini EU, i nadalje igraju važnu ulogu, kako svakom građaninu/korisniku, tako i cjelokupnom gospodarstvu, a onda i široj zajednici.
U sklopku konferencije, koju je moderirala Danijela Kodžoman, održana su stručna izlaganja i prezentacije pa je tako Stjepan Paler iz HAKOM-a prikazao stanje tržišta poštanskih usluga u RH te ga usporedio s Europskom unijom, Marija Šimić iz HAKOM-a prezentirala je najnovije HAKOM-ovo istraživanje zadovoljstva korisnika poštanskim uslugama, dok je Iva Dvornik, rukovoditeljica Sektora poštanskih usluga HAKOM-a, upoznala sudionike konferencije o inicijativi Europske Komisije u postupku izrade mogućeg novog regulatornog okvira za područje poštanske djelatnosti u EU (EU Delivery Act).
U drugom dijelu konferencije, Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), sudionicima je prezentirala pregled aktualne EU prakse u sektoru dostave paketa i ostalih poštanskih usluga, nakon čega je održana panel rasprava na temu „Kako očekivanja i potrebe korisnika oblikuju inovacije, kvalitetu i budućnost poštanskih usluga“ koju je moderirao Andrej Sardelić iz HAKOM-a. U raspravi su sudjelovali Dijana Kladar, odvjetnica, Marko Jukić iz Vijeća HAKOM-a, Mario Horak iz Hrvatske pošte, Mislav Jelavić iz BOX NOW-a i Josip Krznarić iz Rhea-e.
U održanoj raspravi, kroz četiri tematske cjeline, uključujući pitanja iz publike, raspravljena su ključna iskustva, rješenja i inovacije koje davatelji poštanskih usluga u RH primjenjuju u svakodnevnom poslovanju kao odgovore i rješenja na brojne korisničke zahtjeve prilikom korištenja poštanskih usluga, posebice onih generiranih e-trgovinom pri čemu je poseban naglasak bio na pravima i obvezama te zaštiti potrošača.
Panel rasprava zaključno je naglasila važnost stalne prilagodbe svih dionika tržišta poštanskih usluga novim tehnologijama i promjenjivim potrebama korisnika, naglašavajući potrebu za kontinuiranom suradnjom svih dionika u sektoru.
Fotogalerija
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
- Ulica Roberta Frangeša-Mihanovića 9
- 10110 Zagreb
- Tel: +385(0)1 700 70 07
- Faks: +385(0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr
O Hakom-u
HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.