U Zagrebu održan tradicionalni, 5. HAKOM-ov ˝Dan tržišta˝

ZAGREB, 17. siječnja 2018. – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) ove je srijede, 17. siječnja, bila domaćin petog skupa o stanju regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga, koji je u Zagrebu okupio predstavnike dionika tržišta, ministarstava, državnih institucija, gospodarstva i medija. Tradicionalni, HAKOM-ov ˝Dan tržišta˝, skup je kojeg ovo nacionalno regulatorno tijelo organizira jednom godišnje sa ciljem daljnjeg poboljšanja poticajnog regulatornog okvira za ulaganja u osuvremenjivanje mreža elektroničkih komunikacija i uvođenje novih usluga na tržištima koja HAKOM regulira, uz istovremenu zadržavanje tržišnog natjecanja. Na ovogodišnjem skupu predstavljene su najvažnije aktivnosti na tržištima koje HAKOM regulira te ciljevi i zadatci HAKOM-a u budućem razdoblju.

Uvodno izlaganje na temu ˝Kuda smo pošli? Gdje ćemo stići? I kada?“ održao je dr. sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, koji je ovom prigodom istaknuo kako su povijesno najveća ulaganja operatora u razdoblju od posljednje tri godine dovela do značajnog porasta gustoće širokopojasnog pristupa internetu, posebno po brzinama od 30 Mbit/s i većima, što je izravno doprinijelo gospodarskom razvoju i povećanju bruto društvenog proizvoda te stvorilo dobre temelje za razvoj digitalnog gospodarstva i informacijskog društva u Republici Hrvatskoj, kao dijelu jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. Društveno odgovorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, kao ograničenim prirodnim dobrom RH, rezultiralo je, uz ulaganja operatora, tehnološki suvremenim mrežama pokretnih komunikacija, čime je RH po kakvoći usluga među najboljima u EU, a što je u konačnici rezultiralo i punjenjem državnog proračuna s oko 4 milijarde kuna tijekom posljednjih pet godina, istaknuo je Lučić.

Uvodna izlaganja, osim predsjednika Vijeća HAKOM-a, održali su i Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave i generalni direktor Vipnet-a te Davor Tomašković, predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma. U radu okruglog stola na temu "Koliko smo spremni na izazove jedinstvenog tržišta EU?", kao panelisti, sudjelovali su Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Igor Radić, savjetnik ministra mora, prometa i infrastrukture i Viktor Pavlinić, potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja stranih ulagača i predsjednik Uprave Tele2, a rad okruglog stola moderirao je Marko Čavlović, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a. Na panel raspravi bilo je govora koliko je Hrvatska spremna za svijet digitalne ekonomije i digitalno gospodarstvo te koja su očekivanja dionika tržišta po pitanju istog, kao i njihovim planovima i prioritetima, odnosno ključnim poslovnim odlukama i ulaganjima u nadolazećem razdoblju.

 

HAKOM (www.hakom.hr) - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.