Održana peta međunarodna konferencija „Pristupačna budućnost“
Ovogodišnja konferencija u fokusu je imala povećanje pristupačnosti u društvu te umjetnu inteligenciju kao podlogu za nove alate za pomoć osobama s invaliditetom.
ZAGREB, 3. lipnja 2026. - U Zagrebu je 2. lipnja 2026. održana peta međunarodna konferencija „Pristupačna budućnost“, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika. Konferencija je i ove godine okupila predstavnike regulatornih tijela, industrije, akademske zajednice, organizacija civilnog društva te same osobe s invaliditetom, s ciljem poticanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju u sve digitaliziranijem društvu.
Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava važnost sustavnog pristupa uklanjanju prepreka - kako digitalnih, tako i fizičkih. Upravo zato konferencija „Pristupačna budućnost“ već petu godinu zaredom služi kao prostor za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, ali i za otvorenu raspravu o izazovima koji još uvijek postoje.
Ravnatelj HAKOM-a, Miran Gosta, u svom je izlaganju zahvalio sudionicima na dolasku te istaknuo kako pristupačna budućnost podrazumijeva viziju u kojoj su usluge univerzalne i dostupne svima: “To je ambiciozno, ali sve vizije počinju tako. Tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svima.” Govoreći o područjima iz nadležnosti HAKOM-a, posebno se osvrnuo na pristupačnost u željezničkom prometu, naglasivši da su pomaci vidljivi te da je sve više vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom. U kontekstu digitalne tehnologije istaknuo je potencijal umjetne inteligencije, osobito u području automatskog titlovanja, pretvaranja govora u tekst i sličnih rješenja koja mogu znatno olakšati svakodnevni život.
Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić u svojem uvodnom obraćanju, pored potrebe za većom pristupačnosti i uključenosti osoba s invaliditetom, ukazao je na potencijal osoba s invaliditetom kao radne snage „koju često kao društvo ne vidimo“.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić naglasio je kako digitalna pristupačnost znači da su sadržaji i usluge dostupni i upotrebljivi svim građanima, ali je upozorio na potrebu dodatne edukacije i aktivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u razvoj digitalnih rješenja. “Poseban izazov je što OSI nisu dovoljno uključene u testiranje i stvaranje digitalnih rješenja jer oni najbolje mogu procijeniti je li im nešto korisno.”, naglasio je Pravobranitelj. Upozorio je i na moguće rizike nepravilno razvijenih sustava umjetne inteligencije koji mogu dovesti do diskriminacije, istaknuvši da tehnologija mora služiti svima, a ne stvarati nove prepreke.
Skupu se uvodno obratio i državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji je pored pristupačnosti ukazao i na dostupnost tržišta rada osobama s invaliditetom, uključujući i na potrebu razvoja fizičke pristupačnosti.
Na konferenciji su potom predstavljeni konkretni primjeri regulatornih iskustava i tehnoloških rješenja. Dominika Belendesi iz mađarskog regulatora NMHH-a predstavila je mađarska iskustva iz prakse, Kateřina Skalová iz tvrtke Deafcom Solutions osvrnula se na usluge elektroničkih komunikacija u odnosu na odredbe Europskog akta o pristupačnosti, dok je Becca Hume iz tvrtke Inclutech Accessible predstavila aplikaciju TapSOS koja omogućuje neverbalno kontaktiranje hitnih službi.
Najviše pozornosti privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom. Panel je moderirala prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, naglasivši kako tehnologija treba biti prilagođena ljudima, a ne obrnuto: “Budućnost nije da ljude prilagođavamo tehnologiji, nego tehnologiju ljudima.” Alma Zulim iz Udruge gluhih i nagluhih Istarske županije istaknula je kako su tehnološka rješenja dobrodošla i mogu znatno olakšati svakodnevicu, no u praksi su često i dalje teško dostupna zbog financijskih ili infrastrukturnih ograničenja. Njezino iskustvo upozorava da digitalna rješenja, kako bi bila uistinu uključiva, moraju biti dostupna svima, a ne samo tehnički napredna. Iz perspektive slijepih osoba govorila je Marija Livajušić iz Centara UP 2 DATE, koja se u svakodnevnom životu oslanja na alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Naglasila je kako AI može biti snažna podrška samostalnosti, ali da je i dalje riječ o digitalnom asistentu koji ne može zamijeniti ljudski faktor, kritičko razmišljanje i provjeru informacija. Upozorila je i da alati koje koristi jesu funkcionalni i pristupačni, ali da uvijek postoji prostor za dodatna poboljšanja. O važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti govorio je Andrija Tabak iz udruge SUMSI, koji se kreće uz pomoć invalidskih kolica. Ukazao je na prepreke s kojima se osobe s invaliditetom i dalje susreću u svakodnevnom kretanju te je, kroz primjer autonomnih vozila, istaknuo koliko bi tehnološke inovacije u području prijevoza mogle povećati razinu samostalnosti i kvalitete života.
Nakon panela Jan Lundin iz Accessibility Cloud AB pokazao je mogućnosti umjetne inteligencije u testiranju digitalne pristupačnosti i internetskih stranica, a Mario Salai demonstrirao je hrvatsku aplikaciju AISight, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama, koja pomoću umjetne inteligencije opisuje okolinu korisniku.
Završni dio konferencije bila je svečanost projekta Poslovnog dnevnika „Iskustvo zlata vrijedi“, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić tom je prilikom naglasio važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada i razbijanja stereotipa: “Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Naš je cilj razbijati stereotipe i predrasude te omogućiti ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada osobama koje kreću s nepovoljnijih početnih pozicija.”
Rasprave tijekom konferencije pokazale su da tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena. Snimka konferencije može se pogledati na poveznici.
ZAGREB, 3. lipnja 2026. - U Zagrebu je 2. lipnja 2026. održana peta međunarodna konferencija „Pristupačna budućnost“, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika. Konferencija je i ove godine okupila predstavnike regulatornih tijela, industrije, akademske zajednice, organizacija civilnog društva te same osobe s invaliditetom, s ciljem poticanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju u sve digitaliziranijem društvu.
Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava važnost sustavnog pristupa uklanjanju prepreka - kako digitalnih, tako i fizičkih. Upravo zato konferencija „Pristupačna budućnost“ već petu godinu zaredom služi kao prostor za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, ali i za otvorenu raspravu o izazovima koji još uvijek postoje.
Ravnatelj HAKOM-a, Miran Gosta, u svom je izlaganju zahvalio sudionicima na dolasku te istaknuo kako pristupačna budućnost podrazumijeva viziju u kojoj su usluge univerzalne i dostupne svima: “To je ambiciozno, ali sve vizije počinju tako. Tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svima.” Govoreći o područjima iz nadležnosti HAKOM-a, posebno se osvrnuo na pristupačnost u željezničkom prometu, naglasivši da su pomaci vidljivi te da je sve više vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom. U kontekstu digitalne tehnologije istaknuo je potencijal umjetne inteligencije, osobito u području automatskog titlovanja, pretvaranja govora u tekst i sličnih rješenja koja mogu znatno olakšati svakodnevni život.
Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić u svojem uvodnom obraćanju, pored potrebe za većom pristupačnosti i uključenosti osoba s invaliditetom, ukazao je na potencijal osoba s invaliditetom kao radne snage „koju često kao društvo ne vidimo“.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić naglasio je kako digitalna pristupačnost znači da su sadržaji i usluge dostupni i upotrebljivi svim građanima, ali je upozorio na potrebu dodatne edukacije i aktivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u razvoj digitalnih rješenja. “Poseban izazov je što OSI nisu dovoljno uključene u testiranje i stvaranje digitalnih rješenja jer oni najbolje mogu procijeniti je li im nešto korisno.”, naglasio je Pravobranitelj. Upozorio je i na moguće rizike nepravilno razvijenih sustava umjetne inteligencije koji mogu dovesti do diskriminacije, istaknuvši da tehnologija mora služiti svima, a ne stvarati nove prepreke.
Skupu se uvodno obratio i državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji je pored pristupačnosti ukazao i na dostupnost tržišta rada osobama s invaliditetom, uključujući i na potrebu razvoja fizičke pristupačnosti.
Na konferenciji su potom predstavljeni konkretni primjeri regulatornih iskustava i tehnoloških rješenja. Dominika Belendesi iz mađarskog regulatora NMHH-a predstavila je mađarska iskustva iz prakse, Kateřina Skalová iz tvrtke Deafcom Solutions osvrnula se na usluge elektroničkih komunikacija u odnosu na odredbe Europskog akta o pristupačnosti, dok je Becca Hume iz tvrtke Inclutech Accessible predstavila aplikaciju TapSOS koja omogućuje neverbalno kontaktiranje hitnih službi.
Najviše pozornosti privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom. Panel je moderirala prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, naglasivši kako tehnologija treba biti prilagođena ljudima, a ne obrnuto: “Budućnost nije da ljude prilagođavamo tehnologiji, nego tehnologiju ljudima.” Alma Zulim iz Udruge gluhih i nagluhih Istarske županije istaknula je kako su tehnološka rješenja dobrodošla i mogu znatno olakšati svakodnevicu, no u praksi su često i dalje teško dostupna zbog financijskih ili infrastrukturnih ograničenja. Njezino iskustvo upozorava da digitalna rješenja, kako bi bila uistinu uključiva, moraju biti dostupna svima, a ne samo tehnički napredna. Iz perspektive slijepih osoba govorila je Marija Livajušić iz Centara UP 2 DATE, koja se u svakodnevnom životu oslanja na alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Naglasila je kako AI može biti snažna podrška samostalnosti, ali da je i dalje riječ o digitalnom asistentu koji ne može zamijeniti ljudski faktor, kritičko razmišljanje i provjeru informacija. Upozorila je i da alati koje koristi jesu funkcionalni i pristupačni, ali da uvijek postoji prostor za dodatna poboljšanja. O važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti govorio je Andrija Tabak iz udruge SUMSI, koji se kreće uz pomoć invalidskih kolica. Ukazao je na prepreke s kojima se osobe s invaliditetom i dalje susreću u svakodnevnom kretanju te je, kroz primjer autonomnih vozila, istaknuo koliko bi tehnološke inovacije u području prijevoza mogle povećati razinu samostalnosti i kvalitete života.
Nakon panela Jan Lundin iz Accessibility Cloud AB pokazao je mogućnosti umjetne inteligencije u testiranju digitalne pristupačnosti i internetskih stranica, a Mario Salai demonstrirao je hrvatsku aplikaciju AISight, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama, koja pomoću umjetne inteligencije opisuje okolinu korisniku.
Završni dio konferencije bila je svečanost projekta Poslovnog dnevnika „Iskustvo zlata vrijedi“, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić tom je prilikom naglasio važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada i razbijanja stereotipa: “Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Naš je cilj razbijati stereotipe i predrasude te omogućiti ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada osobama koje kreću s nepovoljnijih početnih pozicija.”
Rasprave tijekom konferencije pokazale su da tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena. Snimka konferencije može se pogledati na poveznici.
Fotogalerija
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
- Ulica Roberta Frangeša-Mihanovića 9
- 10110 Zagreb
- Tel: +385(0)1 700 70 07
- Faks: +385(0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr
O Hakom-u
HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.