Dan tržišta poštanskih usluga: razvoj e-trgovine mijenja tržište i donosi nove izazove
ZAGREB, 11. studenoga 2026. - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) održala je Dan tržišta poštanskih usluga, godišnju konferenciju koja okuplja predstavnike tržišta, regulatora i nadležnih institucija radi razmjene iskustava i rasprave o aktualnim promjenama u sektoru. Ovogodišnja konferencija „Poštansko tržište između rasta i novih izazova” bila je posvećena promjenama koje donose razvoj e-trgovine, nove potrebe korisnika te regulatorni i sigurnosni izazovi.
Konferenciju je otvorio član Vijeća HAKOM-a Marko Jukić. U uvodnom obraćanju istaknuo je kako novi trendovi otvaraju mogućnosti za razvoj poštanskog tržišta, dok nova pravila postavljaju okvir za njegovo djelovanje, a novi rizici naglašavaju važnost odgovornog poslovanja. Pritom je naglasio da cilj razvoja nije samo rast broja pošiljaka, nego i pružanje kvalitetnijih, sigurnijih i pouzdanijih usluga te jačanje povjerenja korisnika.
U prvom stručnom dijelu konferencije Stjepan Paler iz HAKOM-a predstavio je ključne pokazatelje, promjene i trendove na tržištu poštanskih usluga.
„Hrvatsko poštansko tržište prolazi kroz snažnu transformaciju. Tradicionalne pismovne usluge postupno se smanjuju, dok paketne usluge, potaknute razvojem e-trgovine, postaju glavni pokretač razvoja sektora. Hrvatsko tržište pritom u velikoj mjeri prati europske trendove, uz kontinuirani razvoj logističke infrastrukture, novih načina uručenja i usluga koje se prilagođavaju promjenama korisničkih navika“, zaključio je Paler tijekom predstavljanja pokazatelja.
Rezultati istraživanja
Dio konferencije bio je posvećen poslovnim korisnicima poštanskih usluga. Marija Šimić iz HAKOM-a predstavila je rezultate istraživanja „Poslovni korisnici poštanskih usluga: što se promijenilo od 2023. do 2026.”
Istraživanje pokazuje da se potrebe poslovnih korisnika mijenjaju: dio poštanske komunikacije prelazi u digitalne kanale, a paketomati dobivaju na važnosti. Pouzdanost isporuke ostaje najvažniji čimbenik kvalitete poštanskih usluga: važnom je ocjenjuje 92 posto poduzeća, a slijede brzina dostave s 86 posto i nacionalna pokrivenost s 82 posto. Rezultati upućuju na važnost prilagodbe usluga različitim potrebama poslovnih korisnika, osobito u pogledu pouzdanosti dostave, jasnoće uvjeta i učinkovitog rješavanja problema.
E-trgovina, carinsko postupanje i sigurnost
Razvoj e-trgovine otvorio je i niz regulatornih, carinskih i sigurnosnih pitanja. Domagoj Maričić iz HAKOM-a govorio je o internetskoj trgovini i provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA), s naglaskom na obveze digitalnih platformi i izazove koje rast e-trgovine donosi za tržište.
“Dosadašnja primjena Akta pokazuje napredak u suzbijanju nezakonitih proizvoda, čemu su doprinijele i kazne koje je izrekla Europska komisija”, naglasio je Maričić.
Melita Buljan iz Carinske uprave predstavila je promjene u carinskom postupanju povezane s rastom e-trgovine. Od 1. srpnja 2026. ukinuto je carinsko oslobođenje za pošiljke vrijednosti do 150 eura te je uvedena privremena carina od 3 eura po stavci. Od 1. studenoga 2026. uvedena je i naknada za rukovanje pošiljkama e-trgovine koje se uvoze iz trećih zemalja, u iznosu od 2 eura po stavci.
„Navedene mjere predstavljaju početak šire modernizacije carinskog sustava EU-a, čiji je cilj osigurati ravnopravnije uvjete tržišnog natjecanja, učinkovitiji carinski nadzor te bolju kontrolu robe koja ulazi na tržište Europske unije“, istaknula je Buljan.
U nastavku je najavila daljnje promjene povezane s modernizacijom carinskog sustava EU-a, uključujući digitalizaciju carinskih postupaka, uspostavu zajedničkog carinskog podatkovnog sustava te veću odgovornost internetskih platformi i drugih gospodarskih subjekata uključenih u uvoz robe.
Na sigurnosni aspekt e-trgovine i poštanskog prometa osvrnula se Katarina Vrabac iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite.
„Sigurnost poštanskih pošiljaka počinje već na sučeljima digitalnih platformi, gdje pravodobno informiranje kupaca o zabranjenim sadržajima ima ključnu ulogu u prevenciji. Suradnjom Ministarstva unutarnjih poslova i davatelja poštanskih usluga stvaramo sigurnije okruženje i sprječavamo zlouporabu poštanskog prometa za distribuciju eksplozivnih tvari i pirotehničkih sredstava“, poručila je Vrabac.
Panel-rasprava
Središnji dio konferencije bila je panel-rasprava „Kako se poštansko tržište prilagođava novim pravilima i rizicima”, koju je moderirao Andrej Sardelić iz HAKOM-a. U raspravi su sudjelovali Katarina Vrabac iz MUP-a, Marijan Mihaldinec iz Njuškala, Ivica Paradžik iz Hrvatske pošte, Dominik Pintar iz GLS Croatia i Iva Dvornik iz HAKOM-a.
Sudionici panel-rasprave istaknuli su da razvoj e-trgovine nije promijenio samo način pružanja poštanskih usluga, nego i odnose među sudionicima tržišta. Poslovna i tehnološka povezanost, jasno definirane uloge i odgovornosti te dobra međusobna suradnja sve su važniji za funkcioniranje tržišta, osobito u primjeni novih pravila i osiguravanju sigurnosti pošiljaka.
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
- Ulica Roberta Frangeša-Mihanovića 9
- 10110 Zagreb
- Tel: +385(0)1 700 70 07
- Faks: +385(0)1 700 70 70
Novinarski upiti postavljaju se na službenoj web stranici HAKOM-a na adresi: www.hakom.hr
O Hakom-u
HAKOM - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM štiti interese korisnika i osigurava mogućnost izbora usluga po prihvatljivim cijenama, određuje održive konkurentne uvjete operatorima, davateljima poštanskih usluga i željezničkim prijevoznicima uz pravedne uvjete za povrat ulaganja te pruža podršku ekonomskom rastu, javnim uslugama i kakvoći života u RH primjenom suvremenih tehnologija. Strateški ciljevi HAKOM-a su unaprjeđenje regulacije tržišta elektroničkih komunikacija te željezničkih i poštanskih usluga, podržavanje rasta ulaganja i inovacija u tržišta, učinkovita uporaba ograničenih resursa, ubrzani rast širokopojasnih usluga, velika ponude komunikacijskih, željezničkih i poštanskih usluga, zaštita i informiranje korisnika, izgradnja učinkovitog i sveobuhvatnog informacijskog sustava, određivanje i ugradnja učinkovitih procesa te stjecanje multidisciplinarnih stručnosti i znanja u području reguliranja tržišta.